Vanredni susret Buša i Putina
Vašington, 30. juna – Malo mesto Kenebankport, na severoistoku atlantske obale, zapalo je u malo vanredno stanje jer se sutra i prekosutra u njemu održava po mnogo čemu najneobičniji susret aktuelnog ovdašnjeg lidera s jednim stranim partnerom. Od tog sastanka između predsednika SAD i Rusije, Džordža Buša i Vladimira Putina očekuje se, naime, da smanji rastuću zategnutost između dve zemlje – u krajnje opuštenoj atmosferi, koju treba da osiguraju ne samo klasično pojačane vanredne mere bezbednosti, nego i mere lagodnosti kao što su gustiranje rolovanih jastoga i isplovljavanje po okeanskom priobalju…
Ne pamti se, sugerišu hroničari, kada je poslednji put samit dve sile održan u ambijentu, kao što je pripremljen ovoga puta: s nizom relaksirujućih vanprotokolarnosti, a uz isticanje mogućnosti da se lične veze dva lidera predstave kao najplodonosniji vid kontakata u prilično poremećenim odnosima zemalja kojima rukovode.
Mnogi analitičari su poslednjih meseci ocenjivali da im sadašnje stanje odnosa Vašington – Moskva, liči na reprizu hladnog rata, kada su projektovani i programi za popuštanje nabrekle strateške napetosti, pa bi se tim povodima moglo reći da je susret Putina s Bušom, u domaćinski uređenom letnjikovcu Bušovog oca, originalni tandemski pokušaj za – opuštanje napetosti.
Dvojici lidera se sada pruža, procenjuju pojedini ovdašnji nadležnici, jedna od poslednjih šansi da – pre nego što vrhunske funkcije napuste sledeće (Putin) i prvog meseca 2009. godine (Buš) – utvrde da li će im istorijska zaostavština biti: bolji ili gori rusko-američki odnosi od onih koje su zatekli.
Realnost je, konstatuje se takođe, znatno složenija od personalnih priželjkivanja za mesto u vrlo ćudljivom delu međunarodne povesti.
Dve sile su trenutno i dalje partneri u pojedinim elementima globalnog višeboja – u borbi protiv terorizma i za sprečavanje širenja oružja masovnog uništavanja – ali su se sporovi namnožili u nizu konkretnih slučajeva, ponajviše oko najavljenog postavljanja američkog raketnog štita u centralnoj Evropi oko statusa Kosova.
Za raketni štit je Putin predložio drugu mogućnost – zajedničko korišćenje postojeće postaje u Azerbejdžanu, što se ovde „ozbiljno razmatra”, ali su ostali duboki raskoli oko budućnosti pomenute pokrajine koja je od 1999. godine pod međunarodnom upravom, u okviru teritorijalnog integriteta Srbije.
O Kosovu će se razgovarati i u Voker Pointu, kako se naziva rt gde je odmaralište Bušovih nadomak Kenebankporta – saopštili su i Bela kuća i Kremlj. Iako ovdašnji eksperti ne očekuju „ništa senzacionalno” ni u jednom od spornih detalja američko-ruskih odnosa, u međunarodnim krugovima, pogotovu u njujorškom sedištu UN, ispoljava se nada da bi predstojeći susret dvojice predsednika ipak mogao da „iznedri” smernice za izlazak iz sadašnjih „ćorsokaka”, od kojih je jedan i – status Kosova.
Šta bi to moglo da bude? Možda, saglasnost da se – izbriše automatizam u zapadnom nacrtu rezolucije ponuđen Savetu bezbednosti UN, po kome bi se posle 120 dana produženih pregovora Beograda i Prištine, primenio Ahtisarijev plan?
Jedno je u međuvremenu postalo izvesno – Kosovo nije „najlakše rešivi spoljni problem”, kako je pretpostavljao Vašington. Ono je u međuvremenu postalo deo opšteg preispitivanja pozicija dve sile – Amerike, čiji je prestiž opao zbog Iraka, i Rusije čiji uticaj raste ne samo zbog te okolnosti nego i zbog izrastanja u energetskog, a time i finansijskog džina…
Obe sile, po svoj prilici, imaju veće sopstvene i međusobne izazove nego što je Kosovo, ali se ono ispostavlja kao važan test na oba polja, gde se prepliću principi međunarodnog prava i sistemskih različitosti. Donekle slično Kenebankportu: mestašcu u Mejnu, a sutra i prekosutra – stecištu različitih pristupa globalnim izazovima, od Balkana do raketa.
- Izvor
- politika.co.yu
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















