Stari Ras: Kolevka Srbije omeđena hramovima
Srpske svetinje u Rasu prvi put su popisane i opisane na jednom mestu u knjizi arheologa Dragice Premović Aleksić, doskorašnje direktorke Muzeja Ras u Novom Pazaru. Delo "Manastiri i crkve Stare Raške" je plod dugogodišnjih istraživanja i prepešačenih 2.539 kilometara kvadratnih područja današnjeg Novog Pazara, Tutina i Sjenice.
Kroz priče o stotinama hramova "stolne oblasti" Stefana Nemanje i njegovih prvih naslednika ispričana je celokupna saga o usponu i padu srednjovekovne srpske države, borbi za identitet pod osmanskom okupacijom, ali i nemaru prema kolevci nemanjićke Srbije posle oslobođenja. Stara Raška, s kratkim prekidima, od 1912. uglavnom tavori na rubu interesovanja nauke, iako je u njoj začeta hrišćanska Srbija i njeno veliko srednjovekovno doba.
- Stefan Nemanja je odavde upravljao državom, ovde su se održali važni istorijski događaji i državni sabori - kaže Dragica Premović Aleksić. - Kad se saberu sva istorijska znanja, dolazi se do zaključka da je dolina Raške bila kolevka prve srpske države i pismenosti. Raški, današnji novopazarski kraj, igrao je u srednjem veku izuzetno značajnu političku, ali i kulturno-istorijsku ulogu.
Krstionica u crkvi Petra i Pavla u današnjem Novom Pazaru

Veliko putovanje po planinskim predelima Stare Raške naša sagovornica počela je kao mlad arheolog u selu Vrsenice na bregu Klik koji dominira nad Sjeničkim poljem, gde se nalaze ruševine tvrđave zvane Velika gradina. Rezultati istraživanja ukazivali su na to da su stare zidine ostaci legendarne Dostinike, prednemanjićke prestonice "krštene Srbije" iz vizantijskih letopisa. Kad je otkrila ostatke dvorske crkve u gornjem gradu, priča o svetinjama Stare Raške počela je da se odmotava.
- U drugoj polovini 9. veka, u vreme cara Vasilija Prvog, Srbi su konačno pokršteni, a prvi srbski knez koji nosi hrišćansko ime je Petar, Gojnikov sin koji je došao na vlast 892. godine - kaže Dragica Premović Aleksić. - Knez Petar je, verovatno, kršten u crkvi čiji su ostaci otkriveni u utvrđenju Velika gradina.
Spomenici Stare Raške imaju organsku povezanost umetnosti i života i doživljavaju se kao jedinstveni kulturni prostor. - U pravu su oni koji ga porede s kulturnim prostorom antičke Atine ili renesansne Venecije. Tako se može shvatiti odluka Uneska koji je 1979. uvrstio Sopoćane u listu najznačajnijih spomenika kulturno-umetničke baštine čovečanstva, ali ne same, nego sa Đurđevim stupovima, Petrovom crkvom - ističe Dragica Premović Aleksić.
- Na osnovu svog položaja, Raška se nije okretala samo prema Istoku, već i prema uticajima Zapada - naglašava Premović Aleksić.
Knjiga "Manastiri i crkve Stare Raške" nije samo priča o vladarskim hramovima koje su finansirali Nemanjići a gradili ih i ukrašavali najbolji umetnici i arhitekte. Ona otkriva malo poznatu priču o kamenim crkvicama koje je narod sam zidao i obnavljao za vreme osmanske okupacije.
- Prema podacima Novopazarskog protoprezviterata iz 1899, na njegovom području postojali su 1.501 pravoslavni dom, šest crkava koje su bogoslužile, dva manastira i 37 crkava u ruševinama. U tu statistiku nisu unete crkvine srušene do temelja kojih je na području Novog Pazara Tutina i Sjenice bilo 275- naglašava Dragica Premović Aleksić.
Boris Subašić,
Novosti
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- istorija
- arheologija
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















