Kisindžer: Rusija nije pretnja, već ključni element ravnoteže
Amerika ne treba da posmatra Rusiju kao pretnju po sopstvenu bezbednost već kao „ključni element globalne ravnoteže“, smatra bivši državni sekretar SAD Henri Kisindžer.
Od vremena završetka Hladnog rata, odnosi Rusije i SAD nisu bili u ovakvoj krizi. „Uzajamno poverenje je nestalo sa obe strane. Saradnja je zamenila konfrontaciju“, piše u svom članku za „Nešenel interest“ bivši državni sekretar SAD Henri Kisindžer.
On je naveo da je i nakon Hladnog rata sudbina dveju zemalja ostala tesno isprepletena. Ipak, nije bilo suđeno da se nade o dugovečnoj produktivnoj saradnji ostvare. Umesto toga, zemlje su počele da satanizuju jedna drugu. Ponovo se vratilo nepoverenje i sumnje iz vremena Hladnog rata.
Kisindžer smatra da je tome pre svega doprinelo nedovoljno razumevanje istorijske perspektive. Za SAD, po mišljenju bivšeg državnog sekretara, završetak Hladnog rata bila je potvrda za Ameriku tradicionalne vere u neizbežnost demokratske revolucije i proširenje međunarodnog sistema, zasnovanog na vladavini prava.
Ipak, ruska istorija je komplikovanija. Za zemlju koja je vekovima bila meta napada, kako sa zapada tako i sa istoka, bezbednost će uvek imati ne samo pravnu, već i geopolitičku osnovu.
„Zadatak koji sada stoji pred nama je objediniti oba gledišta — pravno i geopolitičko — u jednu koncepciju“, smatra Kisindžer.
On navodi da su obe strane zainteresovane da se sadašnja nesigurna i promenljiva situacija pretvori u „novu, sve više jednopolarnu i globalizovanu ravnotežu“.
Bivši državni sekretar piše da sadašnja nestabilnost sama po sebi nema slične u prošlosti. Ranije su svetske pretnje dolazile od zemalja koje su imale sve veću vlast.
Sada se sve promenilo: pretnje su sve češće posledica nestanka državne vlasti i porasta broja nekontrolisanih teritorija.
Kisindžer je uveren da nijedna država, koliko god da je moćna, nije u stanju da se sama izbori sa porastom „vakuuma vlasti“.
„To zahteva stalnu saradnju SAD, Rusije i drugih velikih država“.
Cilj pregovora između SAD i Rusije treba da bude izrada koncepcije odnosa, u okviru kojeg se može srediti nesuglasice, smatra Kisindžer.
„U formiranju jednopolarnog sveta Rusiju treba posmatrati kao ključni element svake nove globalne ravnoteže, a ne kao pretnju za SAD“, piše on u svom članku.
Bivši državni sekretar nije iznenađen odsustvom progresa u pregovorima o Ukrajini i Siriji, jer se oni održavaju „bez dogovorenih strateških okvira“.
Kisindžer smatra da bi Ukrajina trebalo da bude „most između Rusije i Zapada, a ne predstraža neke zemlje“. Što se tiče Sirije, bivši šef Stejt departmenta je naveo da samo „zajednički napori SAD i Rusije koordinirani sa drugim velikim državama mogli bi da stvore model za pronalaženje mirnog rešenja na Bliskom istoku, a možda i u drugim mestima“.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















