„Šta će biti sa odnosima punim poverenja između Beograda i Moskve?”
U petak 12. februara srbski parlament je ratifikovao sporazum sa NATO-om o slobodnom kretanju vojnika alijanse po teritoriji Srbije i njihovom diplomatskom imunitetu. U ponedeljak 15. februara srbski premijer Aleksandar Vučić se izjasnio za savezničke odnose sa vojnim blokom koji je 1999. godine na Srbiju izvršio agresiju bez presedana u novijoj evropskoj istoriji. Vučić je svoj stav motivisao potrebom „očuvanja srbskog naroda na Kosovu”. Sa druge strane, premijer Srbije je poslednjih meseci u ličnim susretima sa ruskim predsednikom Putinom i vicepremijerom Rogozinom razgovarao o isporuci ruskog naoružanja Srbiji. Pored toga, 15. februara je i potpredsednik Državne dume RF Sergej Železnjak potvrdio spremnost ruskog rukovodstva da razvija vojnotehničku saradnju i sa Srbijom i sa Crnom Gorom. Redakcija „Ruske reči” obratila se Igoru Korotčenku, jednom od vodećih vojnih eksperata Rusije i glavnom uredniku časopisa „Nacionalьnaя oborona” („Nacionalna odbrana”), sa molbom da prokomentariše novonastalu situaciju u sferi razvoja vojnotehničke saradnje Rusije sa Srbijom i Crnom Gorom kao njenim tradicionalnim saveznicima na Balkanu.
Ruska reč: Gospodine Korotčenko, želeli bismo da Vi kao vojni ekspert ocenite u kojoj meri gorepomenuti sporazum Srbije i NATO-a predstavlja prepreku za dalji razvoj rusko-srpske vojnotehničke saradnje?
Igor Korotčenko: Mislim da on ne predstavlja prepreku. Drugo je pitanje šta će biti sa odnosima punim poverenja koji su se formirali tokom poslednjih godina između Beograda i Moskve. Mi ne aplaudiramo tom sporazumu, i ne pozdravljamo ga. Ali Srbija ima pravo da bira svoje prioritete. Što se tiče isporuka ruskog oružja i spremnosti Srbije da ga uvozi, mislim da tu neće biti nikakvih prepreka. Međutim, sama činjenica da bivša žrtva, koja je bombardovana, sada predaje izvesne povlastice agresoru, ne deluje kao nešto što je potpuno razumljivo i za međunarodnu, i za srpsku javnost.
RR: Kakav bi, po Vašem mišljenju, kompleksan predlog mogla izneti Ruska Federacija kada je reč o stvaranju zajedničkog modernog odbrambenog sistema koji bi pouzdano štitio kopnene granice i vazdušni prostor Republike Srbije?
IK: Mi nudimo naše sisteme PVO i naše lovce, pre svega Mig-29 u modernizovanoj varijanti, ili Mig-35. Međutim, pitanje je koliko je daleko sama Srbija spremna da ide u tom pravcu. Način plaćanja je od ključnog značaja. To mogu biti krediti koje ćemo mi dati Beogradu uz određene garancije, može biti delimična gotovinska isplata ili neke druge sheme. U svakom slučaju, sve što Srbija poželi, Rusija može da joj obezbedi u punoj meri. Međutim, ove tendencije nam se ne dopadaju. Članstvo u Evropskoj uniji je strateški cilj Srbije, a integracija sa NATO-om je prelazna faza. Tu srbski narod treba da kaže svoju reč. On je ponižavan, bombardovan i raketiran iz vazduha. Ako je sada ta nacija spremna da ljubi čizme agresoru – šta da radimo? Onda je takva sudbina srbskog naroda.
RR: Kada je reč o Crnoj Gori, gde većina građana traži referendum o stupanju u NATO, koji bi ruski predlozi u vojnoj sferi mogli čvrsto uveriti Crnogorce da njihova zemlja može pouzdano odbraniti svoje granice od svake intervencije spolja, i to tako da Crnoj Gori uopšte i nije potrebno članstvo u NATO-u?
IK: Crna Gora je izabrala politički kurs ulaska u NATO, te prema tome u ovom trenutku verovatno neće kupovati rusko oružje. Ali crnogorski narod može reći „ne” članstvu u NATO-u, i može promeniti svoje političko rukovodstvo i izabrati ljude koji su u većoj meri nacionalno orijentisani. Tada mogu biti realizovane mnoge inicijative vezane za razvoj rusko-crnogorskih odnosa, između ostalog i u vojnotehničkoj sferi.
RR: Koliko je realno, po Vašem mišljenju, da u slučaju zbližavanja Crne Gore, a zatim i Srbije sa NATO-om kontrolu nad vazdušnim prostorom tih zemalja preuzme, na primer, hrvatsko, ili čak albansko ratno vazduhoplovstvo?
IK: Zaštita vazdušnog prostora je prerogativ države kojoj taj vazdušni prostor pripada. Međutim, ulazak u NATO ili zbližavanje sa NATO-om povlači za sobom preuređivanje srbskih i crnogorskih sistema PVO u skladu sa standardima Alijanse. Moguće je čak i da NATO sklopi privremeni sporazum i razmesti radarske stanice za kontrolu vazdušnog prostora koje će biti povezane sa odgovarajućim sistemima PVO. Zatim sledi prelazak na standarde NATO-a i na zajednički vazdušni prostor.
Igor Grekov,
Ruska reč
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















