Hrvatska i dalje diskriminiše Srbe i Rome
U Hrvatskoj se i dalje diskriminišu Srbi i Romi, navodi se u godišnjem izveštaju „Amnesti internešenela“ (AI), u kojem se napominje da se prošle godine zemlja borila s problemom velikog broja izbeglica i migranata, ali se vlastima zamera da nisu pridale dovoljno pažnje ranjivim pojedincima.
Proslava vojno-policijske akcije Oluje „u kojoj je 200.000 Srba proterano iz Hrvatske 1995." pojačala je napetosti između srbskih i hrvatskih nacionalista, ocenjuje su u izveštaju u kojem se navodi da je u Vukovaru lokalna vlast donela odluku o uklanjanju ćiriličnih ploča te da su uvedena posebna plaćanja za dokumente na ćirilici „uprkos tome što su 34 odsto stanovništva Srbi".
Agencija Hina prenosi da je diskriminacija hrvatskih Srba nastavljena u javnom sektoru na području zapošljavanja i vraćanja stanarskih prava.
Isključivanje Roma iz društva i dalje je rašireno, a posebno se vidi u području zapošljavanja i osiguravanja odgovarajućeg stambenog prostora.
„Amnesti“ izdvaja i nekoliko pojedinačnih slučajeva, pa navodi da je opštinski sud u Splitu, na primer, oslobodio odgovornosti trojicu muškaraca za homofobni napad na šest žena 2012.
Prenosi da su žrtve kazale kako im je policija pretila kad su podnosile prijavu i da nije uhvatila osumnjičene niti istražila slučaj na zadovoljavajući način.
Navodi se i da je u junu osiječki okružni sud potvrdio odluku zagrebačkog opštinskog suda da je udruženje „Zagreb prajd“ povredilo čast i dostojanstvo bivše radnice HRT-a time što ju je stavila na popis homofoba 2013. godine.
Kao pozitivno navodi se da je u maju Sabor usvojio zakon koji žrtvama seksualnog nasilja u ratu daje odštetu, ali se dodaje da Hrvatska još nije donela sveobuhvatni zakonski okvir koji bi regulisao status svih civilnih žrtava rata i njihovo pravo na odštetu.
Hrvatska nije ratifikovala konvenciju protiv prisilnih nestanaka i nije donela zakon o nestalim osobama, pa zbog toga porodice 1.600 nestalih nemaju pravo na odštete, navodi ova međunarodna organizacija.
Prošle godine, prema izveštaju AI, kroz Hrvatsku je prošlo više od 550.000 izbeglica i migranata prema drugim zemljama EU. Od tog broja tek je nekoliko stotina podnelo zahtev za azil.
Vlastima se zamera da nisu izdvojile posebno ranjive pojedince, među kojima su maloletne osobe bez pratnje odraslih i i žrtve krijumčara ljudima.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















