Rat zvezda u odbrani zemljana
Rusija će učestvovati u konkursu projekata zaštite Zemlje od asteroida i kometa. On počinje 20.jula, a kroz 4 meseca će se saznati pobednik.
Radovi na ovom konkursu treba da dokažu da je zaštita Zemlje od kometa i asteroida sa tehnološke tačke gledišta moguća. Izgledaju ubedljivo da bi mogli da budu finansirani. Učesnika nema tako mnogo - zvanično je EU pozvala samo Rusiju i SAD, postoji verovatnoća da će da se pridruži i Japan. O tome šta treba da se radi ako se Zemlji približi krupno kosmičko telo priča direktor Instituta astronomije RAN Boris Šustov:
Program uključuje nekoliko aspekata. To je pre svega otkrivanje opasnih tela, i, naravno, razrada mogućih metoda sprečavanja da padnu na Zemlju. Ako mi otkrijemo telo na vreme, možemo da ga uklonimo sa opasne orbite, da ono proleti pored nas. Ako je telo već sasvim blizu, ostao je mesec ili manje do pada sudara sa Zemljom, onda preduzimamo ozbiljnije mere, uključujući eksploziv. Bilo koji kosmički projekat takvog plana, uključujući i let prema asteroidu, košta 200 miliona dolara. To je opšteprihvaćena ocena.
Najveću opasnost za planetu predstavljaju asteroidi veličine sto metara. Od svih objekata koji se približavaju Zemlji takvih je 90 procenata, odnosno, više od 6 hiljada komada. Potencijalno opasna su 964 asteroida. Osim njih Zemlji se približava 84 kometa i 806 asteroida kilometarske veličine. Nijedna od kometa nije opasna, a od kilometarskih asteroida opasna je jedna četvrtina njih, govori Boris Šustov:
Opasnost, naravno, postoji. Ne radi se o postojanju opasnosti, već o stepenu. Mala je verovatnoća da će pasti kosmičko telo veličine 50, 100 ili više metara. Ali posledice mogu biti teške, ako do toga zaista dođe. Tako se nešto događalo i ranije, i veoma je uticalo na evoluciju Zemlje u celini, posebno na postojanje bioloških vrsta.
Danas naučnike posebno zabrinjava asteroid Apofis, koji ima 350 metara u prečniku. Očekuje se da će 2029 godine proleteti veoma blizu Zemlji - na oko 30 000 kilometara, što je bliže daljine na kojoj lete geostacionarni sateliti. Ako Apofis promeni orbitu, 2036 godine može da se sudari sa našom planetom. I biće srećna okolnost ako udari u kopno - onda će se stvoriti pustinja velika kao Francuska. A ako padne u okean, nikakav Brus Vilis neće više pomoći... Imajući u vidu tu opasnost u Rusiji, SAD i Evropi već pripremaju kosmičke naučne misije. Moguće da će dostojne ideje dati i predstojeći konkurs projekata zaštite Zemlje.
- Izvor
- Vostok
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















