Komisija UN ove nedelje razmatra zahtev Rusije za širenje granica na Arktiku
Komisija UN će ove nedelje u Njujorku razmotriti zahtev Rusije za širenje njenih granica u kontinentalnom pojasu Arktika, izjavio je ministar za prirodne resurse Rusije Sergej Donski.
Prema rečima ministra u okviru avgustovske sednice radne grupe komisije UN razgovaraće se o tehničkim detaljima ruske molbe i na kraju rada će biti sakupljeni sva konkretna pitanja i sve primedbe za predstojeću raspravu.
Rusija od 2001. godine pretenduje na resursima bogato morsko dno izvan svoje zone od 200 milja, uključujući Lomonosovljev rt i Mendeljejevo brdo. U slučaju odobrenja zahteva površina ruske kopnene zone će biti povećana za 1,2 miliona kvadratnih kilometara.
Prema ocenama Ministarstva za prirodne resurse, na toj teritoriji se nalaze zalihe od oko 5 milijardi tona ugljovodonika. Pritom, verovatnoća otkrića novih velikih nalazišta nafte i gasa je veoma visoka.
Prvi zahtev Rusije za tim delom arktičke obale bio je podnet UN u decembru 2001. godine, ali ga je komisija odbila, smatrajući da dokazi nisu bili dovoljni za klasifikaciju te teritorije kao ruske. Rusija je u međuvremenu organizovala niz istraživačkih ekspedicija na Severni pol kako bi eliminisala sve probleme, a rađeno je i na postizanju dogovora sa drugim državama koje imaju interese na Arktiku.
Još 1990. godine Rusija je zaključila sporazum sa SAD o razgraničavanju teritorija, ekonomskih zona i kontinentalne obale u Čukotskom i Beringovom moru, kao i u Severnom ledenom okeanu, a 2011. godine postignut je sporazum sa Norveškom o razgraničenju u Barencovom moru i Severnom ledenom i Tihom okeanu.
U februaru 2013. godine Rusija je zatražila proširenje svoje zone od 200 milja na račun kontinentalnog dela u Ohotskom moru, veličine od oko 50.000 kvadratnih metara, što je komisija UN i odobrila.
Novi zahtev Rusije je predstavljen komisiji UN u avgustu 2015. godine. U dokumentu je izložen geopolitički model razvoja Arktičkog basena uz korišćenje novih podataka koji svedoče da su ti delovi morskog dna prirodni produžetak kontinentalnog pojasa Rusije.
Naučnici i predstavnici vlasti smatraju da eksperti UN, bez obzira na dokaze, neće žuriti sa odlukom o širenju granica kontinentalnog pojasa Rusije. Prema rečima Donskog, tome će se suprotstaviti Kanada i Danska koje same mogu da pretenduju na deo teritorije na koju Rusija polaže prava. Osim toga, i Norveška i SAD takođe bacaju pogled na različite delove Severnog ledenog okeana koji sadrže ogromne zalihe ugljovodonika.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















