Anomalna žega leti 2010. norma 2070. godine
Temperatura u Moskvi već u toku više od 10 dana obara istorijske rekorde. Anomalna žega i suša ovog leta mogle bi da postanu norma 2070. godine.Takvu je prognozu dao rukovodilac Klimatskog programa Svetskog fonda divlje prirode u Rusiji Aleksej Kokorin.
Glavna anomalnost se sastoji u trajnosti. Rekordni period žege je ranije iznosio 3 nedelje. To se desilo 1936. godine, ali se nikada nije dešavalo da bi žega trajala više od meseca dana, - ističe član komisie za ekološke probleme UNESKO-a Vladimir Gračov.
Anomalna žega u velikom delu Rusije i nekim drugim regionima zabrinjava sa gledišta njene dugotrajnosti. I ranije je bila žega, žega stalno postoji u Sahari, u Centralnoj Aziji, ali je to tamo uobičajeno. Međutim, dugotrajna žega tamo gde ona nije karakteristična, izaziva određenu bojazan. Zato nastaju raznorazne prognoze.
Prema procenama posle neviđene žege u Francuskoj 2003. godine, kada je umrlo više od hiljadu ljudi, kroz nekoliko decenija će žega postati uobičajena, ako čovečanstvo ne uloži napore za smanjivanje emisija u atmosferu gasova koji izazivaju efekat staklenika. Stručnjaci Svetskog fonda divlje prirode pružaju ljudima 60 godina radi rešenja tog problema, ali ističu da bi takve pojave mogle postati normalne i ranije.
Svakako, u Rusiji mnogo pričaju o globalnom otopljavanju. Noću je temperatura 30 stepeni, danju – 40 stepeni – i sve to traje više od mesec dana. Doduše, za sada nije poznato ko je kriv za otopljavanje – čovek sa emisijama ugljendioksida ili kosmos sa iskrivljenom Zemaljskom osovinom. Čak i sa ugljendioksidom nije sve jasno. ima ga sve više – to je činjenica. Međutim, jedni smatraju da je on rezultat sagorevanja goriva, drugi smatraju da je on posledica otopljavanja, da se on oslobađa iz svetskog okeana.
Neki malograđani smatraju da je globalno otopljavanje, recimo, u severnim regionima Rusije, pozitivna stvar. Međutim, treba da se shvati da je reč o kataklizmi koja obuhvata «histerije» prirode u vidu uragana, grada s kišom, čak i ledenog vetra. Očekivano otopljavanje neće pokloniti suptropsku klimu, već će učiniti zime nestabilnim: one će biti ili lapave, ili veoma hladne. Od toga će stradati usevi, suše i poplave će se smenjivati, žega će rezultirati infekcijama poput malarije.
Verovatno bi mogle da spasu od haosa u prirodi mere koje predlažu i Grinpis, i Svetski fond divlje prirode. Naime: od kontrole emisija u atmosferu sve do jednostavnih sistema irigacije. Seča šuma mora da se tretira kao akcija koja potencijalno vodi gladi i smrti ljudi, zato treba da se ona kažnjava na odgovaraući način. Šume Rusije su prirodni spas za reke, reke mogu da pomognu u borbi protiv suše. Priroda očito demonstrira čoveku svoje nezadovoljstvo, to se više ne sme ignorisati.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: SXC.hu/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















