Početna stranica > Novosti

Rusija neće ratifikovati Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda

16.11.2016. god.
Međunarodni sud u Hagu neće biti nadležan za zločine koje su izvršili državljani RF, jer je Rusija odbila da ratifikuje odgovarajući sporazum. To je posledica odluke Međunarodnog krivičnog suda vezane za Krim, kao i opšteg skeptičnog stava prema transnacionalnom pravosuđu.


Predsednik Rusije Vladimir Putin objavio je 16. novembra da Rusija ne namerava da prihvati Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda (MKS). Rusija je još 2000. godine potpisala Rimski statut, ali ga još uvek nije ratifikovala i, sudeći po Putinovoj izjavi, neće to ni učiniti.

„Sud nije opravdao očekivanja i nije postao zaista nezavisan i merodavan organ međunarodnog pravosuđa“, prokomentarisali su ovu vest predstavnici Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Jurisdikcija MKS

Rimski statut MKS je osnovni dokument koji propisuje pravila vođenja krivičnog procesa u slučajevima za koje je nadležan MKS. „Jurisdikcija Suda važi samo za najozbiljnije zločine koji izazivaju zabrinutost čitave međunarodne zajednice“, ističe se u Rimskom statutu (čl.5). Jurisdikcija MKS obuhvata genocid, zločine protiv čovečnosti, vojne zločine i agresiju na drugu državu.

Prema članu 126. ovog Statuta, on važi za one države koje su ga potpisale i ratifikovale. Prema tome, državljanima zemalja koje nisu potpisale ili ratifikovale Rimski statut ne može biti suđeno u Hagu. Odbijanje Rusije da ratifikuje Statut znači da se državljanima Rusije ne može suditi prema Statutu i pravilima MKS-a, ukoliko učine nešto što MKS tretira kao zločin.

Skeptičan odnos prema transnacionalnom pravosuđu

Politikolog Fjodor Lukjanov, glavni urednik časopisa „Rossiя v globalьnoй politike“, smatra da stav Rusije u pogledu Rimskog statuta MKS nije usamljen. „SAD su takođe potpisale ali nisu ratifikovale Rimski statut (kao i Rusija donedavno). Amerika u principu ne dopušta mogućnost da njenim državljanima bude suđeno u nekom sudu koji nije pod američkom jurisdikcijom“. Po mišljenju Fjodora Lukjanova, Rusija se pridržava sličnog stava.

Ekspert smatra da je Moskva i ranije samo formalno učestvovala u delovanju MKS-a, i da odbijanje ratifikacije Rimskog statuta neće doneti ništa novo. „Rusija nikada nije bila ubeđeni pobornik transnacionalnog pravosuđa“, ističe Lukjanov. „Ona jeste ranije pratila, doduše nerado, trend stvaranja univerzalnog međunarodnog sudstva, jer su svi išli tim putem“.

Veza sa Krimom

Putinovoj izjavi o odbijanju da se ratifikuje Rimski statut prethodio je izveštaj tužioca MKS-a, koji je sjedinjenje Krima sa Rusijom poistovetio sa međunarodnim konfliktom između Rusije i Ukrajine. Prema stavu MKS-a, Rusija je iskoristila vojsku „da bi uspostavila kontrolu nad delovima teritorije Ukrajine, bez saglasnosti vlasti Ukrajine“.

Po mišljenju Fjodora Lukjanova, izjava vezana za Krim „poslužila je kao određeni stimulans“ za formalno odbijanje Rusije da bude članica MKS-a, jer ruske vlasti ne prihvataju mogućnost da se delovanje državljana Rusije vezano za sjedinjenje Krima razmatra u Hagu. Pored toga, ekspert naglašava da je u ruskoj politici odavno prisutan skeptičan odnos prema MKS-u, i da je u ovom konkretnom slučaju izjava ruskih vlasti samo formalan gest.

Oleg Jegorov,
Ruska reč



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA