Ruski naučnici prave bioimplantate za brže zarastanje kostiju
Što je stariji, čovek ima sve krtije kosti i povećava se šansa da se polome, ali se i smanjuje mogućnost da kost brzo zaraste. Savremena medicina omogućava da ljudi gotovo preko noći dobiju bleštave osmehe i izvrše hirurške zahvate na licu kako bi postali lepši. Jedan od najčešćih metoda je ugrađivanje metalnih imlantata.
Rešavanje svih gorenavedenih problema je nemoguće bez novih efikasnih metoda i materijala za rekonstrukciju koštanog tkiva u ortopediji, traumatologiji i u maksilofacijalnoj hirurgiji.
Uspešna ugradnja implantata zavisi od toga koliko će organizam prihvatiti implantat, koji inače doživljava kao strano telo. Zato je ovo glavni zadatak za stručnjake Centra za tehnologije Tomskog politehničkog univerziteta (TPU) — jednog od vodećih naučnih centara Rusije, koji se nalazi u južnom Sibiru.
„Organizam doživljava implantat kao strano telo i pokušava da ga se reši, da ga odbaci“, govori za Sputnjik direktor Centra za tehnologije TPU Roman Surmenjov.
„Mi sada radimo na stvaranju biokompatibilnih premaza, koji će prekrivati metalne implantate. To su zapravo tanke folije od kalcijum-fosfata, od kojeg su inače sastavljene naše kosti. Organizam doživljava ovakav implantat kao ’nešto svoje‘ i brzo ga prihvata i prilagođava mu se. Posle određenog vremena ovaj se premaz rastvara. U premaz implantata dodajemo i srebro, koje, kada je prisutno u optimalnoj koncentraciji — uništava patogene mikrobe. Radimo i na nešto savršenijoj verziji implantata koji će biti pokriven silicijumom, za ljude sa oslabljenim imunitetom“, objašnjava Surmenjov.
U Centru za tehnologije radi 15 stručnjaka i oni sarađuju sa kolegama sa nekoliko nemačkih univerziteta.
„Zapadne kolege su veoma zainteresovane za naše ideje“, kaže Surmenjov i dodaje da su implantati sa biokompatibilnim premazima uspešno testirani na životinjama. Ako novi implantati budu prošli i testiranja na ljudima, u širokoj upotrebi će se pojaviti za tri do četiri godine. Još jedan interesantan zadatak ima ekipa stručnjaka Centra za tehnologije TPU, a to je rad na stvaranju biorazgradivih polimera, to jest veštačkih tkiva koja mogu da zamene živo tkivo u ograničenom vremenskom periodu.
To je veoma važna oblast bioinženjerije. Rad na biopolimerima korak je ka modernijem lečenju šireg spektra preloma kostiju, jer će na taj način uz upotrebu ovih polimera kost biti stimulisana na rast odnosno brže okoštavanje, zaceljenje preloma. Biorazgradivi implantati imaju sve osobine tradicionalnih metalnih implantata, a dodatnu prednost predstavlja mogućnost da se postepeno rastvaraju u organizmu do komponenti koje nisu toksične i da se izbacuju prirodnim putem, bez dodatnih operacija.
Problem koji postoji u vezi sa polimerima jeste to što njihova površina, kakva danas postoji, još nije pogodna za rast novih ćelija. Zadatak stručnjaka iz Centra za tehnologije TPU je zapravo promena površine biopolimera, kako bi ćelije mogle da prijanjaju na površinu i srastaju uz tkivo organizma.
Novi materijal koji pokušavaju da naprave sibirski naučnici, imitiraće strukturu tkiva kosti, imaće sve mehaničke osobine — nalik svojstvima povređenog dela kosti i moći će da oponašaju hemijski sastav tkiva kako bi nove ćelije mogle da prijanjaju i rastu oko materijala. Sve ovo znači da će se u medicini pojaviti mogućnosti da se čovek što pre izleči, oporavi i bukvalno „stane na svoje noge“.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- medicina
- istraživanje
- tehnologija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















