Kusturica: Filmovi se snimaju da bi se Srbi predstavili onim što nisu

Proslavljeni srbski režiser Emir Kusturica rekao je da su filmovi koji se snimaju danas nametnuti sa idejom da se žrtva pretvori u dželata, a srbski narod imenuje onim što nije bio.

Kusturica je naglasio da je tradicija nekadašnjeg jugoslovenskog „crnog talasa“ jedina koja vrijedi da se održi u savremenoj kinematografiji.

On je naveo da su se srbski film „Tri“ i hrvatski film „Breza“ bavili autentičnim problemima, zapletima i likovima, za razliku od novih filmova koji su nametnuti.

„Ideja je da smo mi bezvrijedni i da treba da osvijetlimo mračnu stranu u vezi sa našom genocidnošću i svim glupostima koje su nametnute, jer je to bio cilj, da se žrtva pretvori u dželata. Ispade na kraju 20. i početkom 21. vijeka da naš narod koji je najviše trpio, imenuju onim što nije bio. A ti filmovi samo služe da pomognu toj priči“, rekao je Kusturica za „Politiku“.

Prema njegovim riječima, svaki film koji nije imao posebnost, poput one začete u „crnom talasu“ ostao je u sferi, kako su ga jednom nazvali, neškodljivog filma, a to su filmovi koji se lako zaboravljaju.

Govoreći o svom najnovijem ostvarenju, filmu „Na Mliječnom putu“ koji će 24. februara otvoriti ovogodišnji „Fest“, Kusturica kaže da je taj film baziran na dvije istinite priče i da je scenario pisan istovremeno dok je film sniman.

„Pisao sam, zapravo, novi scenario dok sam pravio film. To jeste rizik, ali cijeli je život rizik, a film je najveći rizik. To je kao kocka. Kad pogledaš većinu onih koji su pravili preko deset filmova za života pola možeš da baciš niz vodu. U mom slučaju baš i ne možeš, zato što je snimano dugo i pažljivo“, rekao je Kusturica.

On ističe da junak njegovog filma nije „prikopčan“ za rat, ni rodoljubljem, niti potrebom da zarađuje, već je kao tipičan predstavnik ovog podneblja doživio tragediju.

„Ivo Andrić kaže da mi u ratove ulazimo ne znajući zašto, sa mnogo pitanja, izlazimo iz njih ne znajući zašto smo ratovali, a već postavljamo pitanja koja ćemo rješavati u budućim ratovima. Zašto? Zato što je to ni Istok ni Zapad, najplodonosnija ideja za ratovanje. Ratovi nisu izmišljeni od prekjuče, to je strukturalni dio ljudske ličnosti, a da ne govorim da je rat preduzeće koje podstiče Volstrit i da Volstrit zapravo zavisi od ratova“, navodi Kusturica.

Na konstataciju da je „Na Mliječnom putu“ prožet „filmskim citatima“, kakav je veliki sat koji priziva „Moderna vremena“ Čarlija Čaplina, Kusturica pojašnjava da je to stari austro-ugarski sat kakvi postoje po napuštenim stanicama na ovim prostorima gdje, kako je rekao, još uvijek zvrje ostaci stare Austro-Ugarske.

„Ako bismo to prevodili na jezik politike, politika koja se vodi na ovoj teritoriji preuzeta je iz obrasca Habzburga, način na koji se tretira naš narod. Neki Kisindžer je objasnio Americi da prema nama moraju da se ponašaju kao što su to radili Austrougari. Utoliko je taj motiv vrlo savremen“, kaže Kusturica.

Iskra, RTRS, Srna