Obilježena 21 godina od otvaranja masovne grobnice u Mrkonjić Gradu

Tokom agresije Oružanih snaga Hrvatske i Petog korpusa takozvane Armije BiH na 13 zapadnokrajiških opština Republike Srpske u septembru i oktobru 1995. godine, sa vjekovnih ognjišta protjerano je više od 120.000 Srba. Nakon što je Republika Srbska ponovo preuzela područje opštine Mrkonjić Grad, u pravoslavnom groblju je pronađena najveća masovna grobnica sa tijelima 181 zvjerski ubijenog Srbina. Iako se znaju počinioci i nalogodavci, za ove zločine još niko nije odgovarao. Obilježavanju je prisustvovao i predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović, koji je rekao da se od otvaranja ove masovne grobnice vrši pritisak na nadležne institucije pravosudnog sistema da počne procesiuranje odgovornih za ovaj ratni zločin.

 "Ovdje nije bila u pitanju borba, već egzekucija nevinih ljudi. Nažalost, moramo otvoreno reći da nedovoljno vršimo pritisak da se to procesuira", rekao je Mitrović.

 On smatra da bi "BiH i Tužilaštvo BiH trebalo da pokrene postupak prema Hrvatskoj jer Republika Srbska nema tu nadležnost".

"Oni to ne želi jer su ove zločine i činili na osnovu sporazuma Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana. Dakle, trebalo bi sami sebe da tuže, a to ne žele i nemaju namjeru", istakao je Mitrović.  On smatra da bi srbski predstavnici u parlamentu BiH i u Savjetu ministara mogli preduzeti mnogo energičnije i radikalnije mjere da se započne proces i da suđenje bude pravedno.

Načelnik opštine Mrkonjić Grad Divna Aničić i danas je apelovala da Tužilaštvo BiH pokrene procesuiranje odgovornih za ove zločine.

"Ovdje je počinjen genocid, u masovnoj grobnici je bilo i starih ljudi i djece koji su na zvjerski način ubijeni. Upućujemo molbu Tužilaštvu, gdje se nalazi predmet, da to konačno pokrenu i da neko krivično odgovara za zločine", istakla je Aničićeva.

Ona je dodala da je u posljednje vrijeme pokrenuta priča da se zapadnokrajiške opštine, koje su bile okupirane, udruže i da zajedno pokrenu tužbu.

"Mi nismo mjerodavni da li to možemo učiniti, ali je u toku priprema jednog takvog sastanka na koji ćemo pozvati sve relevantne subjekte i pravne instutucije koje će moći da nas pouče da li i kako to možemo da uradimo", kaže Aničićeva.  Porodice žrtava ne gube nadu da će pravda doći. Zdravko Karać, koji je u masovnoj grobnici pronašao posmrtne ostatke svog brata, kaže da su u aprilu 1996. godine prizori bili stravični.

"Nije nam ni vrijeme išlo naruku kad smo otvarali grobnicu. Rupe su bile pune vode, tijela unakažena. Ni zamisliti ne možete šta se tu radilo. Naš glas povodom toga treba da se čuje i očekujem da se u bliskoj budućnosti ta priča konačno pokrene sa mrtve tačke", rekao je Karać.

U holu Doma kulture u Mrkonjić Gradu održan je i istorijski čas o temi "Da se ne zaboravi-najveća masovna grobnica u Republici Srbskoj".

Među ekshumiranima iz masovne grobnice u Mrkonjić Gradu je 81 civil, 97 pripadnika Vojske Republike Srpske, te tri pripadnika MUP-a. Ekshumirana su i tijela 10 žena. Najstarija žrtva je imala 90 godina, a najmlađa samo sedam.  Rezultati obdukcije koju je radio tim poznatog beogradskog patologa Zorana Stankovića pokazali su da sva lica mučena i ubijena na zvjerski način. Na području ove opštine u manjim grobnicama je pronađeno još 176 tijela. Za te zločine još niko nije odgovarao.