Predsednik Avganistana Hamid Karzaj namerava da uspostavi pregovorni proces s talibanima
Predsednik Avganistana Hamid Karzaj će uskoro saopštiti sastav Visokog saveta mira radi pregovora s pokretom Taliban koji pruža oružani otpor Kabulu već 9 godina. Kako je podvukao predsednik, to je novi ozbiljan korak na putu ka opštenacionalnom primirjupomirenju.
Predlog o formiranju takvog Saveta bio je ranije potvrđen na savetu starešina - džirge mira, održanoj u Kabulu u junu. Savet će voditi pregovore i mora da zastupa čitavo avganistansko društvo. On će obuhvatiti bivše komandante vojnih parajedinica talibana, uticajne društvene delatnike, kao i žene... Sve do sada pokret Taliban je isticao uslov za početak pregovora s vlastima - povlačenje svih stranih snaga iz Avganistana. Upravo je zato odnos osnovnih stranih učesnika avganistanskog političkog procesa prema inicijativi Hamida Kuarzaja bio negativan, - podsetio je za Glas Rusije šef odelenja Avganistana Instituta orijentalistike RAN Viktor Korgun.
Zvaničan naš stav je negativan. U Kremlju smatraju da ne treba voditi pregovore s ekstremistima koji ratuju protiv svog naroda, čije su ruke u krvi. To je striktan stav svih učesnika avganistanskog političkog procesa. Inače, naš stav, svakako, nije toliko jednostavan. On se sastoji u tome da mi ne odbijemo sam proces pregovora. Mi odbijamo pregovore s teroristima. Mi smo spremni da učestvujemo ili pomažemo pregovorima kada ih vode ljudi koji su odustali od oružane borbe i položili oružje, priznali ustav Avganistana i žele da se uključe u mirovni proces. To je naša zvanična definicija. Međutim, imam i svoj lični stav.
Istaknuti ruski političar smatra da treba voditi pregovore ne samo s onima, ko je položio ili spreman da položi oružje. Takvih u Avganistanu ima malo, te oni nemaju odlučujući uticaj na vojno-političku situaciju u zemlji. Treba raditi s liderima pokreta Taliban i njihovim saveznicima, isključujući one ko je na spisku ratnih zločinaca UN. Pri tome treba odrediti limit ustupaka koje vlada Avganistana može da prihvati da ne bi stradali nacionalni interesi zemlje. Kad već treba ponuditi radi primirja liderima pokreta otpora neke položaje, onda samo sporedne. U svakom slučaju, - smatra orijentalista, - pregovore treba voditi. Drugi izlaz iz današnjeg vojno-političkog ćorsokaka ne postoji. Između ostalog, takvi kontakti su već bili ostvareni, zato ih, prema mišlenju Viktora Korguna, treba podržati.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















