Početna stranica > Novosti

Srbski arheolozi među 117 istraživača koji su došli do novih saznanja o DNK i genomima drevnih populacija

Srbski arheolozi među 117 istraživača koji su došli do novih saznanja o DNK i genomima drevnih populacija
23.02.2018. god.


Arheolozi iz Srbije Andrej Starović, Dušan Borić i Dragana Antonović su među 117 istraživača koji su došli do novih saznanja o DNK i genomima drevnih populacija, iznetim u studiji „The Genomic History of Southeastern Europe“, koja je objavljena u novom broju londonskog časopisa „Nature“.

Sa tolikim brojem istraživača, autora i učešćem više od 80 institucija, taj rad, kako ističu iz Narodnog muzeja u Beogradu, spada među dva najveća poduhvata te vrste u istoriji.

Starović je viši kustos Narodnog muzeja u Beogradu koji je radio na antropološkim nalazima sa lokaliteta Starčevo i Saraoci-Jezava, kod Smedereva, Borić radi na Kolumbija univerziteta u Njujorku, a Antonović u Arheološkom institutu u Beogradu.

To nije samo veliki uspeh srpske arheologije, već prvenstveno vest o izuzetno značajnoj studiji DNK i genoma drevnih populacija Evrope, koja je do dana objavljivanja privukla ogromnu pažnju svetske stručne javnosti, stoji u saopštenju Narodnog muzeja.

Rezultati studije donose sasvim nove, a ponegde i iznenađujuće zaključke o poreklu evropskog stanovništva, a podaci sa lokaliteta Lepenski Vir, Vlasac i Ajmana ključni su za razumevanje mehanizama najstarijih genetskih mešanja između lovačko-sakupljačkih starosedelaca i novopridošlih farmera.

Kompleksna naučna studija obuhvata originalne rezultate o genomima 225 drevnih ljudi koji su živeli skoro do kraja poslednjeg milenijuma stare ere.

Lovci i sakupljači su veoma dugo naseljavali teritoriju Evrope, sve do sredine sedmog milenijuma stare ere. U to vreme, najpre na prostor Balkana i Podunavlja, pristižu sasvim nove populacije iz Anadolije.

Oni žive i izgledaju sasvim drugačije — poznaju poljoprivredu i imaju prve žitarice, a sa sobom dovode i stoku — ovce, koze i goveda.

Upravo na važnim nalazištima srbskog Podunavlja (Lepenski vir, Padina i Vlasac), neolitske pridošlice se mešaju sa starosedeocima.

Studija objavljena u časopisu „Nature“ nudi prve podatke o DNK i genomima drevnih ljudi iz praistorije na teritoriji Srbije.

Pored važnih odgovora značajnih za širi kontekst neolitizacije Evrope, oni daju i dragocene informacije o izgledu, navikama i ishrani praistorijskih ljudi, čiji se skeletni ostaci otkrivaju, ističu iz Narodnog muzeja u Beogradu.

Tanjug



  • Izvor
  • foto: © Foto : Tom Ellenberger, Washington University School of Medicine in St. Louis/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA