Dan kada su SAD ubile 290 putnika iranskog aviona
Trećeg jula 1988. godine sa aerodroma u Bandar Abasu na letu 655 prema Dubaiju poletio je putnički avion "Erbas A300", kompanije "Iran eir" u kome se nalazilo 290 ljudi, od kojih 66 djece i 16 članova posade.
Dok je iranski putnički avion, poštujući međunarodne standarde, povećavao visinu letenja iznad iranskih teritorijalnih voda u Persijskom zalivu, pogodile su ga dvije rakete ispaljene sa američkog ratnog broda "Vinsent". Iranski avion je srušen, svi putnici i članovi posade su stradali.
Zvanični Vašington nikada se nije izvinio Iranu za obaranje aviona. Tadašnji američki predsjednik Džordž Buš stariji, izjavio nakon icidenta: “Da se nikad neće izviniti za postupke Sjedinjenih Država bez obzira na činjenice“. Službeno objašnjenje SAD-a bilo je da je putnički avion prepoznat kao iranski lovac F-14 "Tomket". To objašnjenje je paradoksalno kada se uzme u obzir da je navedeni američki ratni brod bio opremljen najmodernijim "Edžis" sistemom i multifunkcionalnim faznim 3D radarom, koji je tada smatran ponosom američke mornarice.
Oficir odgovoran za zločin, zapovjednik bojnog broda "Vinset" sa koga su ispaljeni projetili, kapetan Vilijam Rodžers ne samo da nije pozvan na odgovornost, već je kasnije odlikovan medaljom Legije zaslužnih za službu tokom 1987. i 1989. godine.

Međutim nakon izvjesnog vremena su isplivali izvještaji oficira koji su služili na drugim američkim ratnim brodovima stacioniranim u Persijskom zalivu, koji neposredno prije napada na iranski putnički avion izražavaju zabrinutost zbog karijerizma kapetana Rodžersa, opisujući ga kao osobu koja je “bila spremna učiniti sve kako bi dobila čin admirala – pa čak počiniti i zločin protiv čovječnosti“.
Četvrt vijeka nakon tragedije iranskog putničkog aviona, Ajvan Eland analitičar kalifornijskog Nezavisnog instituta osvrnuo se sledećim riječima na incident: “Da li se Amerikanci sjećaju iranskog putničkog aviona koji je bez bilo kakvog izvinjenja oboren iznad Persijskog zaliva raketnim sistemom "Edžis"? Tim činom SAD su se umiješale u iransko-irački rat i stale na stranu Sadama Huseina. Naravno da se ne sećaju, zato što se nesrećni slučaj svodi na gorku istinu da se Amerikanci ne bave istorijom“.
IN4S
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















