Depozitarijum za muzeje moskovskog Kremlja: biti ili ne biti...
Prva reakcija ljudi na nove građevine koje se podižu pored istorijskih spomenika arhitetkure obično izaziva šok i talas kritike. Tako je bilo, na primer, s pariskim Luvrom, kad se pojavila staklena piramida. Isto se sad dešava u Moskvi, gde je pored Kremlja planiran početak izgradnje depozitarijuma i radionica za restauraciju za Muzeje Kremlja. Protesti, satiruće publikacije, čak i obraćanje javnom tužilaštvu, povodom „zakonitosti izgradnje" - angažovani su svi resursi, kojima društvo raspolaže. I to je razumljivo: istorijski oblik prestonice je u toku poslednjih godina ozbiljno narušen zbog nepromišljene, a ponekad i neukusne izgradnje.
Ujedno, novi depozitarno-restauracioni kompleks je od životne potrebne kad su u pitanju Muzeji Moskovskog Kremlja, tvrdi generalni direktor Muzeja Jelena Gagarina. Jer, muzeju u koji žele da dospeju turisti iz celog sveta, koji dolaze u rusku prestonicu, katastrofalno nedostaje prostor.
Naš glavni zadatak je da oslobodimo spomenike Kremlja od njima nesvojstvene funkcije i da izmestimo iz njega sve pomoćne prostorije, sve radionice za restauraciju, sve kancelarije koje se ovde i dalje nalaze i da ih izmestimo van zidina Kremlja, - kaže Jelena Gagarina. - Osim riznica i radionica ovde će biti izložbene sale, i razume se, izložbe koje organizujemo od svojih kolekcija o donosimo iz inostranstva.
Korist za Muzeje Moskovskog Kremlja je očigledna, ali su i primedbe koje javno mnjenje ima na projekat depozitarijuma podjednake težine. Projekat je pobedio na međunarodnom konkursu još 1995-1998. godine, kad su u modi bila pompezne „carske" građevine. I premda radnici muzeja njim nisu oduševljeni, ne mogu da ga odbiju: odobren je i u Ministarstvu kulture i u moskovskom arhitektonskom nadleštvu,a što je glavno, usaglašen je s UNESKO. Moskovski Kremlj, podsetićemo, nalazi se na Spisku kulturne baštine i u njegovoj blizini se ne sme graditi ništa bez znanja ove poštovane međunarodne organizacije. Po rečima Jelene Gagarine, u muzeju je preduzeto sve što je bilo moguće da bi zgrada bila što je moguće manje kitnjasta, jer treba da se nalazi među remek-delima ruske arhitekture - Moskovskog Kremlja i uzorom dvorskog neimarstva iz 17. veka, takozvane Kuće Paškova. Na upornu molbu predstavnika muzeja korigovana je fasada zgrade kako bi izgledala lakša i prozračnija.
Što se tiče „filovanja" zgrade, planira se da se ovde sve radi po najvišim međunarodnim standardima, ističe Jelena Gagarina.
Naši saradnici su obišli čitav niz najsavremenijih, najboljih objekata koji su u poslednje vreme izgrađeni, počevši od Muzeja Metropoliten, Tokijskog narodnog muzeja, do čitavog niza riznica, koje postoje u Nemačkoj, Austriji i Švedskoj,- kaže Jelena Gagarina. - Mislim da će s tačke gledišta prostorai instalacija to biti jedno od najuspešnijih muzejskih zdanja na svetu.
Međutim, teško je reći kad će se to dogoditi i da li će se uopšte dogoditi. 29. septembra je vršilac dužnosti gradonačelnika Moskve Vladimir Resin pod pritiskom javnog mnjenja izdao nalog da se opozove dozvola za izgradnju depozitarijuma i da se pitanje ovog projekta iznese na razmatranje društvenog saveta za arhitekturu.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















