U Ukrajini položaj ruskog jezika žele da učine manje nepravednim
Zakon kojim se proširuje sfera primene ruskog jezika u Ukrajini iznet je na razmatranje Vrhovne Rade. Većina ukrajinskih građana kod kuće govori ruski. Ipak ruskofonsko stanovništvo ne može slobodno da koristi maternji jezik u obrazovanju, informisanju, u socijalnim i državnim ustanovama.
Partija regiona, kada je išla na parlamentarne izbore, i njen lider Viktor Janukovič, kada je išao na predsedničke izbore, obećavali su svojim biračima da će učiniti ruski drugim službenim jezikom u Ukrajini. To bi bilo pravedno i odgovaralo bi evropskom pogledu na problem.
Na primer, u Finskoj dva državna jezika - finski i švedski, mada poslednjim govori svega 5% stanovništva. Takva ustavna situacija uslovljena je ne samo postojanjem švedske nacionalne i jezičke manjine, već i istorijskom tradicijom: vekovima Finska je bila deo Švedske kraljevine, Finci i Šveđani su živeli rame uz rame.
U Švajcarskoj, koja je u mnogim pogledima uzorna evropska zemlja, četiri su zvanična jezika. I opet, ne samo po broju najvećih etno-lingvističkih grupa, već i po istorijskim razlozima. Ova država sastavljena je kao skup četiri naroda i oblasti koje su naseljavali. Zato je jezik retoromanaca, kojih je svega 1% stanovništva, isto tako državni kao i nemački, kojim govori 65%.
U Ukrajini postoje svi navedeni razlozi za objektivni bilingvizam. Ova zemlja je nekoliko vekova bila deo Rusije, Rusi i Ukrajinci vekovima žive rame uz rame. I pošto u Ukrajini više od polovine stanovništva govori ruski, postavlja se pitanje mogu li se oni uopšte imenovati jezičkom manjinom. Ipak oni imaju manje prava nego švedska manjina u Finskog ili retoromanska u Švajcarskoj. Položaj ruskog jezika u baltičkim zemljama i Moldaviji takođe ne odgovara evropskim normama, ubeđen je šef Fonda za efektivnu politiku Kiril Tanaev.
Sa tačke gledišta odgovaranja evropskim normama i principima situacija u ruskom jeziku teško da se može proglasiti normalnom. Zato što u tim zemljama država vodi jasnu politiku istiskivanja ruskog jezika iz sfere komunikacije i zamene ruskog nacionalnim. Neusmnjivo to se dešava sa ruskim u zemljama Baltika, što se dešava sada sa ruskim u Moldaviji, što se činilo sa ruskim u Ukrajini, predstavlja kršenje građanskih prava. Zato što građani treba da imaju mogućnost da se izjašnjavaju na onom jeziku koji znaju, na koji su navikli, koji je za njih zgodan. I nasilno usađivanje nacionalnih jezika je necivilizovan, vararski prilaz.
U Ukrajini ovu nepravdu treba delimično da ispravi zakon koji predlaže Partija regiona. I mada nije reč o davanju ruskom jeziku statusa drugog zvaničnog, već samo o proširenju sfere njegove primene, nacionalisti i narandžasti obećavaju da će pružiti otpor nacrtu zakona. Njihova logika može se opisati otprilike ovako: nije važno što mogu da govorim ukrajinski, najvažnije je da svim ostalim bude zabranjeno da govore ruski.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















