10-godišnji popis morskog života: nađena nepoznata bića
U tom je projektu učestvovalo 2700 istraživača iz 80 zemalja. Objekti istraživanja su postali različiti organizmi koji naseljavaju mora i okeane Zemlje - od najsitnijeg planktona sve do ogromnih kitova. Cilj projekta je bio naći i opisati što više živih bića. Naučnici su to uspeli. Oni su izračunali da u vodi živi oko milijardu različitih vrsta mikroorganizama koji iznose od 50 do 90 odsto čitave biološke mase okeana. Sve to ima težinu jednaku masi 240 milijardi slonova.
Važno otkriće okeanologa su nađena na dnu Pacifika blizu Latinske Amerike ogromna polja mikroorganizama, koji su se smatrali davno izumrlim. Do njih ne dopire sunčeva svetlost, oni se hrane sulfidima koji se nalaze u okeanskoj vodi, - saopštavaju naučnici. Preneražuje u tim mikrobima činjenica da su sposobni da dišu azotom. Ti oblici živih organizama su postojali na Zemlji još pre 3 miliona godina, oni imaju najstariji oblik DNK.
Inače u registar morskih bića je uneto 250 hiljada novih vrsta. Najprošireniji oblik života su ljuskari - ima ih skoro petina svih vrsta. Iza njih su mekušci, ima ih 17 odsto. Ribe zauzimaju 12 odsto. Po 10 odsto otpada na jednoćelijske mikroorganizme i alge sa ostalim biljkama. Međutim, i posle 10 godina istraživanja podvodnog života naučnici priznaju da je sve do sada nemoguće sastaviti tačan registar. Za svaku poznatu vrstu ima još najmanje tri nepoznate, - uveren je naučnik Ruskog instituta okeanologije Vasilij Spiridonov.
Smisao je u tome da i dalje vrlo malo znamo o okeanu. Njegova površina je šestostruko veća od kopna, zato je razumljivo da imamo predstavu o jednom postotku, ako ne i manje, čitavog morskog dna, a da ne govorimo o debljini sloja vode.
Ruski učesnici tog projekta upoređuju istraživanje morskog života s popisom stanovnika koji će uskoro početi u zemlji, - priznao je koordinator morskog programa ruskog Svetskog fonda divlje prirode Konstantin Zgurovski.
Popis stanovništva se održava redovno. Bez tih podataka teško je uzimati u obzir tendencije u društvu, određivati šta se dešava i planirati budućnost. Isto to se dešava i sa okeanom. Čovečanstvu je važno znati šta se dešava na njegovim plavim njivama koje nas u mnogome hrane, jednostavno, zavisimo od okeana. Ako mu se nešto desi, teško da će čovečanstvo preživeti. Smatram da bi planeta Zemlja morala da se zove planeta Okean.
Rezultati sveokeanskog popisa će pomoći čovečanstvu da bolje shvati šta se dešava u vodenoj sredini i živi u harmoniji sa njom.
- Izvor
- Golos Rossii, © foto: SXC.hu/ vostok.rs
- Povezane teme
- životinje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















