U Parlamentarnoj skupštini SE pozvali na cenzuru
Još jedan skandal razbuktao se oko problema položaja Cigana u evropskim zemljama. Sepcijalni izvestilac Parlamentarne skupštine SE An Braser oštro je kritikovala vlasti niza država - u prvom redu Francuske - zbog anticiganske retorike i pooštravanje političkih i drugih mera bezbednosti, direktno usmerenih protiv Cigana. Po njenim rečima, rezultat takve politike bilo je rušenje njihovih privremenih naselja i proterivanje migranata Cigana u zemlje stalnog boravka. Ona je takođe pozvala medije da ne dopuštaju u svojim reportažama na socijalne ili kriminalne teme selektivno pominjanje o etničkom ili nacionalnom poreklu lica navedenim u njima. Po mišljenju gospođe Braser, slične reportaže izazivaju nerpijatljski odnos prema etničkim manjinama i samim tim dorpinose jačanju pozicije krajnje desnik i nacionalističkih stranaka u evropskim zemljama i zaoštravanju radikalne, ksenofibične i diskriminacione retorike tradicionalnih stranaka. Ipak naš analitičar Petar Iskenderov smatra ništa manje opasnim uvođenje cenzure i prebacivanje krivice za zaista aktutne evropske probleme na pleća novinara.
Tvrditi da su za porast nacionalizma u mnogim zemljama krivi u prvom redu novinari, koji tobože selektivno osvetljavaju opšteevropsku problematiku, znači prebacivati pitanje onom ko sa njim nema veze. Nekontrolisani priliv imigranata sa Balkana, iz zemalja Bliskog i Srednjeg Istoka i Severne Afrike, gomile albanskih ilegalaca sa Kosova i Makedonije, koji jurišaju na vladine zgrade u Briselu, mreže transnacionalnog prometa narkotika, koje se protežu od Turske do Francuske i od Italije do Norveške - nije valjda da su sve to smislili novinari? Nažalost, reč je ne o virtuelnim pitanjima, već o realnim greškama vodećih evopskih organizacija, između ostalog same Parlamentarne skupštine SE. Poslednja je spremna da razmatra sve - od mitskog pomora glađu, koje je tobože uvelo rukovodstvo SSSR u Ukrajini do zabrane obraćanja sa mama i tata, što je proglašeno za sektašenje. A za realne probleme, između ostalog imigracione, nema se uvek vremena.
Međutim, evo poslednjih podataka koje su objavili belgijski mediji: u septembru je naglo skočio broj molbi za davanje azila u Belgiji, Nemačkoj i Švedskoj, koje su predali Cigani sa Kosova. Loakalni listovi za sada nagađaju da li je ova rast povezan sa prethodnim proterivanjem Cigana iz Francuske? Ali malo ko postavlja pitanje: zašto na samom Kosovu deceniju posle uvođenja misije UN u pokrajinu, snaga NATO-a i eksperata EU situacija još ne dozvoljava Ciganima da se vrate? I kako u uslovma nerešenih balkanskih problema zapadnoevropski poreski obveznici treba da reaguju na odluku Evropskog parlamenta od 7. oktobra da se do kraja godine pruži bezvizni režim građanima Albanije i Bosne i Hercegovine. Koga odatle mogu da očekuju Švajcarci, Belgijanci, Francuzi, Nemci ili Italijani: biznismene, naučnike ili nove avanturiste i lovce na socijalne doprinose?
Tako da se koren problema vidi ne u zločestim medijima. Najverovatnije se može govoriti o nesposobnosti evropskih istitucija da adekvatno reaguju na promene koje su obuhvatile kontinent još s početka 90-ih, istakla je u razgovoru za Glas Rusije ekspert Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose RAN Nadežda Arbatova:
Činjenica da se posle hladnog rata raspao istočni, a ne zapadni blok, rodila je u SAD i Zapadnoj Evropi zabludu u pogledu toga da ništa ne treba menjati. Navodno, sve je i tako odlično, mada se sam svet promenio. Zato i reakcija OEBS-a, Saveta Evrope, EU na krizu na Balkanu koja je zapljusnula kontinent nekontrolisanim migracionim tokovima, porast separatizma i ekstremizma ispostavlja se zakasnelom. A mnoge uticajne snage same teže da raspiruju regionalne sukobe zbog svojih geopolitičkih interesa.
Tako da je evropskim institucijama vreme da se pozabave konkretnim evropskim problemima, a ne njihovim odrazom u ogledalu medija. Na koje, kao što se zna, ne treba bacati kamenje, ako je u imidžu same Parlamentarne skuštine SE nešto krivo...
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/felicity wormwood/cc-by-nc/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- stanovništvo
- prava
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















