Predsednik Abhazije: Ljudi su počeli da veruju da rat pripada prošlosti
Narod Abhazije je počeo da veruje da rat pripada prošlosti. Po mišljenju predsednika mlade republike, Sergeja Bagapša, to je glavni zaključak nakon dve godine nezavisnosti. Mirni život male države na obali Crnog mora prati naš specijalni dopisnik Svetlana Kalmikova.
Na keju Suhuma uveče ima malo naroda. Turistička sezona se bliži kraju. U kafićima i restoranima odmara se lokalna omladina. Starci igraju „trik-trak" i dame. Na dokovima sede ribari s udicama. Mlade žene se s decom šetaju po obali mora.
Još sasvim nedavno ova mesta na Kavkazu su nazivana „borbenim linijama". 1992. godine Gruzijska vojska je zauzela prestonicu republike Suhum i okupirala je na nekoliko meseci. Tragovi ove okupacije vide se i danas po razrušenim zgradama i izrešetanim zidovima. Skoro u svakoj abhaskoj porodici ima poginulih. Kelnerica iz jednog kafića nam je ispričala kako su na njene oči Gruzijci srušili avion Crvenog krsta, koji je pokušao da odveze decu i starce iz njenog rodnog grada Tkvarčal. Poginuli su joj brat od tetke i bratanac...
Danas se život u Abhaziji postepeno obnavlja i stanovnici sa sigurnošću počinju da gledaju u budućnost, a glavno što ističu jeste osećaj sigurnosti. Tome je mnogo doprineo sporazum, koji su u Kremlju 30. aprila 2009. godine potpisali Predsednik Ruske Federacije i predsednici Abhazije i Južne Osetije o zajedničkom čuvanju državnih granica dve samoopredeljene republike. Danas ruski graničari stoje na straži granica Abhazije, garantujući mir i spokoj.
„Dve godine za istoriju verovatno ne predstavljaju jako dug period, ali je glavno što se promenila svest, kod ljudi se pojavljuje vera u to da rata više neće biti, da je nastupio dugo očekivani mir," kaže predsednik Republike Abhazije Sergej Bagapš:
Glavno je da su ljudi postali mirniji. Počeli smo mnogo da gradimo, počeli smo da dovodimo stvari u red. Zato što potoji stabilnost, postoji zaštita. Narod Abhazije je bio i uvek će biti zahvalan Rusiji, pre svega za sve što se radi. Rusija je nama bliska zemlja, ona je to bila i biće. Brzo se mogu sagraditi mostovi, putevi, opremiti granica, za to je potrebno 3-4 godine. Najteže je ispraviti ljudsku svest, zato što su ljudi preživeli rat, izgubili su mnogo bliskih ljudi. Potrebno je vreme da bi se njihova svest promenila. Potrebno je strpljenje i potreban je vrlo marljiv rad.
Sad se treba baviti razvojem ekonomije, nastavlja predsednik Abhazije. Ovde se ne može bez investicija. Na drugom Abhaskom poslovnom forumu, koji je nedavno održan u Suhumu, predstavljeno je nekoliko investicionih projekata u oblasti energetike, turizma i komunikacija. Među velikim projektima može se navesti izgradnja železnice, rekonstrukcija aerodroma. „Zasad je ekonomija samo u začetku, ali su se pojavili prvi znaci ekonomskog rasta," ističe Sergej Bagpš.
Ljudi treba da poveruju u Republiku, u to da su procesi koji se ovde odvijaju nepovratni. Sve treba da bude na osnovu zakona, na osnovu odluke parlamenta. Biznisu i investicijama je uvek potrebno jedno - politička stabilnost. Kad ona bude postojala i biznis će slobodnije ulaziti u ovu ili onu zemlju.
Stabilnost znači biznis, biznis znači razvoj, investicije, mir. Eto to je, na prvi pogled jednostavna formula. Međutim, stabilnost i mir nisu važni samo za Abhaziju. Od toga zavisi kako će se razvijati situacija u celom Kavkaskom regionu.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Abhazija
- stanovništvo
- rat
- posao
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















