Spasavamo Crno more
31. oktobar je Međunarodni dan Crnog mora. Pre 4 godine šest Crnomorskih zemalja – Rusija, Bugarska, Rumunija, Turska, Gruzija i Ukrajina potpisale sz strateški plan akcija na rehabilitaciji i zaštiti mora. To je bilo posledica naglog pogoršanja ekologije Crnog mora tokom poslednjih decenija.
Crno more je blisko stanju pred smrt: vode reka, koje se ulivaju u njega, ozbiljno su zagađene teškim metalima i naftnim derivatima; flora i fauna se smanjuju. Takve apokaliptične izjave su naučnici dali još pre 5 godina. Oni su iznosili veoma pesimistične prognoze o budućnosti tog mora. Međutim, to je slučaj kada su eksperti pogrešili, njihove naučne prognoze se nisu obistinile. Bolesnik je preživeo. Mada je njegovo stanje daleko od idealnog, ipak je kriza prošla.
Crno more je u boljem stanju nego što je bilo nedavno, - kaže Mihail Perelogov, šef laboratorije priobalskih istraživanja Sveruskog NII ribarstva i okeanografije. - Rekao bih da se od degradacije prelazi stabilizaciji.
Povećan je broj vrsta riba, na koje su zaboravili ne samo naučnici, već i ribari. Ribarstvo se stabilizovalo na nivou 300 do 400 hiljada tona godišnje, smanjilo se zagađivanje vode. Sve je to posledica smanjenja od strane zemalja Crnomorske obale štetnih emisija u Dunav, Don, Dnjepar, koji se ulivaju u Crno more.
Međutim, jedni se problemi rešavaju, drugi nastaju. Ranije su glavni izvor zagađivanja bile otpadne vode, danas su to letovališta. Buran razvoj turističke industrije izazvao je povećanje broja stambenih kompleksa na obali. Nisu u svim tim kompleksima predviđeni efikasni filteri za otpadne vode.
Međutim, glavna opasnost za Crno more je ribolov pomoću alova, - kaže Mihail Perelogov.
I to ribolov se vrši na dubini, gde se nalazi deo ekološkog sistema, koji obezbeđuje čistoću vode. To su mekušci, koji žive na dnu, kao i biološka masa koja je pre 50 godina imala 40 do 50 miliona tona. Oni su obezbeđivali filtraciju svega živog u Crnom moru. Danas su se ti filtrei naglo smanjili. Zato je neophodna potpuna zabrana ribolova pomoću alova u priobalskoj zoni, te prenos ga što dalje od obale da ne bi obuhvatao filtracione pojaseve.
Danas, zahvaljujući naporima crnomorskih zemalja, uspelo je sprečavanje globalne ekološke katastrofe, - kaže Mihail Perelogov. Međutim, ne sme se zaustaviti na postignutim rezultatima. Predstoji rešiti mnoge probleme, pre svega neophodno je razraditi jedinstvenu koncepciju razvoja Crnog mora.
- Izvor
- Golos Rossii, RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- ekologija
- katasrtofa
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















