Otkrića ruskih arheologa
Sezona 2010. godine je bila za ruske arheologe neverovatno bogata jedinstvenim preneražujućim otkrićima. 36 ekspedicija u Rusiji i inostranstvu bogata su otkrićima koja menjaju predstavu naučnika o prošlosti.
U procesu izgradnje olmipijskih objekata na novi način je otkrivena istorija Sočija i Crnomorske obale Krasnodarske pokrajine. Blizu buduće prestonice Olimpijade-2014 bili su nađeni ostaci hrišćanskog hrama iz 10.-11. veka, sagrađenog u tradicijama vizantijske arhitekture. To je bilo potpuno neočekivano za arheologe. Teritorija Sočija se im uvek činila praznom. Bio je osećaj, - kaže profesor Instituta arheologije RAN Vladimir Sedov, - da su sredinm 19. veka ovamo došli Rusi, osnovali letovalište, te je dalje ovde nešto nastalo.
Odjednom je ispalo, - nastavlja naučnik, - da je pred nama dosta gusto naseljena u Srednjem veku, u vizantijsko vreme zemlja sa sjajnom kulturom i arhitekturom. Ta se teritorija zvala Zihija. Verovatno ona nije imala državu. Tamo su živeli zasebni feudalni klanovi. Oni su u procesu hristijanizacije bili sposobni da naruče velike kvadratne hramove sa četiri stuba, sa zidovima dugačkim po 20 metara. Kulturno su ti spomenici povezani sa istočnim delom Vizantijske imperije, odakle je vršena hristijanizacija Abhazije, Alanije i Zihije.
Do još jednog otkrića je došlo u Jaroslavlju. Nedavno je taj ruski grad proslavio 1000. godišnjicu. Međutim, taj su datum izmislili istoričari, jer nikakvih materijalnih svedočanstava arheolozi nisu imali, - kaže rukovodilac radova na iskopinama u Jaroslavlju Asja Engovatova.
Intriga je bila u tome što pre nekoliko godina nismo znali slojeve iz 11. veka, kada je bio osnovan Jaroslavlj. Datum je bio, a arheologije nije bilo. Zahvaljujući velikoj građevinskoj aktivnosti u vezi sa jubilejem pojavila se mogućnost da kopamo u centru grada, tako smo došli do slojeva iz 11. veka. Dakle, danas možemo tačno reći da je u to vreme postojala ograđena teritorija – fortifikacijski grad.
Isto tamo, u Jaroslavlju bila su nađena tri lična olovna pečata iz 12.-13. veka, između njih i pečat prvog jaroslavskog kneza Vsevoloda, koji je poginuo u bitci s Tatrima 1238. godine. Za arheologe su takva otkrića velika retkost i neviđeni uspeh. Obično oni nalaze bezimene predmete, kada nije poznato kome su pripadali artefakti – ćupovi, prstenovi, minđuše i druge stvari.
Jedan od najmarkantnijih događaja ove sezone su postale iskopine u Jerihonu na parceli koja pripada Rusiji, gde će biti uređen kompleks muzeja i parka. To su prve iskopine ruskih arheologa na Svetoj zemlji posle obustave istraživanja hrišćanskih spomenika u Palestini 1917. godine. Ovog leta su naučnici našli kompleks vizantijskih građevina iz 6.-7. veka, pretpostavlja se da su to ostaci manastira, - priča rukovodilac radova Leonid Beljajev.
Glavno otkriće je mozaik u boji iz kraja 5. – početka 6. veka sa veoma složenim pletenim ornamentom. On je napravljen od sitnih kamenčića u boji. Složena geometrija, mnogo floralnih sižeja, pre svega u obliku vaze, iz koje viri loza sa grožđem. To je česti hrišćanski evharistički simbol.
2010. godina je dodala novo znanje o različitim epohama, promenila mnoge predstave o prošlosti, učinila sliku proteklog vremena tačnijom i verodostojnijom. Skice se pretvaraju u slike, - slikovito kažu arheolozi, ocenjujući rezultate protekle sezone.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/Wessex Archaeology/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- arheologija
- pronalazak
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















