RT: Rusija podnoela tužbu protiv Ukrajine zbog masakra na Majdanu, cenzure, diskriminacije i blokade vode Krimu
Generalno tužilaštvo Rusije saopštilo je da je pokrenulo postupak protiv ukrajinske vlade pred Evropskim sudom za ljudska prava, zbog niza događaja povezanih sa "Majdanom" 2014. godine i građanskog rata u zemlji.
U današnjem saopštenju, zvaničnici u Moskvi otkrili su da su se prvi put obratili Evropskom sudu za ljudska prava. Prema saopštenju, oni traže da sudije ispitaju „odgovornost ukrajinskih vlasti za smrt civila, nezakonito zatvaranje i surovo postupanje sa ljudima“, kako na Majdanu, tako i u sukobu u Donbasu koji je usledio.
Niz krvavih incidenata definisao je sukob iz 2014. godine, uključujući smrt desetina pristalica puča i 39 demonstranata protiv "Majdana" ubijenih kada je zapaljen Dom sindikata u Odesi. Desetine pristalica "Majdana" ubijeno snajperskom vatrom na centralnom trgu Kijeva u februaru te godine, u incidentu koji nikada nije pravilno istražen. Neki istoričari, poput kanadsko-ukrajinskog profesora Ivana Kačanovskog, dovodili su u pitanje da li je taj napad organizovan, u pokušaju da se rasplamsa antivladino raspoloženje.
Drugo sporno područje je odluka Kijeva da blokira vitalni kanal kojim su vodom snabdevani stanovnicima poluostrva Krima. Kanal izgrađen u sovjetsko doba, ukrajinski zvaničnici su zatvorili u znak protesta zbog ponovnog ujedinjenja Krima sa Rusijom 2014. godine, što je izazvalo vodenu krizu širom regiona. Moskva je sada uložila značajne sume novca u obnavljanje pristupa slatkoj vodi.
Drugo sporno područje je odluka Kijeva da blokira vitalni kanal koji je pružao vodu stanovnicima spornog poluostrva Krim. Izgrađeni u sovjetsko doba, ukrajinski zvaničnici su zatvorili zalihe u znak protesta zbog ponovnog upijanja teritorije od strane Rusije 2014. godine, što je izazvalo vodenu krizu širom regiona. Moskva je sada uložila značajne sume u obnavljanje pristupa slatkoj vodi.
Poslednjih meseci Rusija se suočila sa dve odvojene nepovoljne presude Evropskog suda za ljudska prava. Ranije ove godine, sud je doneo odluku da Rusija da pusti zatvorenog opozicionara Alekseja Navaljnog, odluku koju je ruski ministar pravde Konstantin Čujčenko opisao kao mešanje u ruski pravni sistem i suverene poslove.
Takođe, ranije u julu, Sud je doneo odluku da Rusija mora odmah da prihvati LGBT+ brakove, presudivši u korist grupe podnosilaca tužbe u kojoj se navodi da njihova partnerstva nisu adekvatno priznata. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov osudio je odluku rekavši da je „prema našem ustavu to nemoguće“. Niz ustavnih amandmana usvojenih nakon glasanja širom zemlje prošle godine uključivao je posvećenost zaštiti „institucije braka kao zajednice muškarca i žene“.
Izvor: RT
- Izvor
- Tanjug
- foto: © Reuters / Vincent Kessler; (inset) © Getty Images / kutaytanir; © Getty Images / visual7 / RT/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















