Bez Istočnih dogovora živeli bi u drugoj Evropi
Nemački kancelar koji se spustio na kolena pred spomenikom žrtvama fašizma u Varšavi je prizor koji je pre 40 godina izazvao burnu reakciju Zapadne Nemačke. Besneli su i desni i ultradesni. Pisali su po zidovima: Streljati Branta! (Willy Brandt an die Wand). Otvoreno su istupali protiv istočne politike koalicije Brant-Scheel. Pokušavali su da ne dozvole ratifikaciju u bundestagu. Krivili su ga za izdaju nemačkih interesa. O događajima nedavne istorije politički posmatrač „Glasa Rusije“ Sergej Guk razgovarao je sa učesnikom sovjetsko-nemačkih pregovora koji su kasnije prerasli u Moskovski dogovor Valentinom Falinom:
„Taj dogovor nije samo stranica evropske već i svetske diplomatije. Primetiću da su SAD bile protiv zaključivanja Moskovskog dogovora. Oni su tražili od Branta da ne potpisuje 12.avgusta 1970 godine. Drugo: protiv Moskovskog dogovora je bilo rukovodstvo NDR. I morali smo da uložimo mnogo truda da ubedimo Ulbrihta da se ne protivi. Neke sumnje su imali i Poljaci. Sve to treba da se uzme u obzir kada govorimo o istočnim dogovorima.
Ali bez Moskovskog dogovora ne bi bilo ni Varšavskog, ni dogovora sa Čehoslovačkom, u kojem je Minhenski sporazum odbačen. I drugih stvari ne bi bilo: Finalnog akta u Helsinkiju i svega što je došlo nakon njega.
Osim u uspehu helsinškog foruma Istočni dogovori su odigrali važnu ulogu u smanjenju napetosti na relaciji Istok-Zapad. Na primer, nisu mogli da ne utiču na atmosferu koja je dovela do potpisivanja sporazuma SSSR-SAD o ograničenjima potencijala atomskih raketa. Evo ocene Valentina Falina:
Kako piše u svojim memoarima Kisindžer, SAD nisu videle u dogovorima koji su potpisali sa nama 1972-73 godine promenu strategije SAD. On je smatrao da je to bio taktički korak na kojem se dobilo u vremenu. Jer SAD za vreme vijetnamske kampanje nisu imale sredstva za trku u naoružanju. Drugo: trebalo je baciti kost protivnicima vijetnamskog rata, pristalicama mirnog rešenja konflikata u Evropi i SAD. Treća primedba Kisindžera jeste da je bilo potrebno da se spreči slučajan početak atomskog rata. Četvrto: da se pripreme uslovi za proterivanje SSSR sa Bliskog i Srednjeg Istoka. Naši eksperti, pa i ja, pokušavali su da ubede naše rukovodstvo da ne veruje previše rečima na papiru. Amerikanci se pridržavaju dogovora sve dok im to odgovara, a zatim im daju šire tumačenje. Ali, na žalost, glas razuma nije uslišan.
Istočni dogovori su samo kompromis. Ali svoju glavnu ulogu – garanta neprikosnovenosti posleratnih granica Evrope u to vreme– oni su bez sumnje odigrali. Politika Vilija Branta je poslužila u omekšavanju konfrontacije blokova. I bar samo zbog toga osnivači i arhitekte Istočnih dogovora zaslužuju priznanje potomaka.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















