„Oklopnjača Potemkin“ – prva ljubav kinematografa
20. decembra se navršava 85 godina od premijere čuvene „Oklopnjače Potemkin“ velikog ruskog filmskog reditelja Sergeja Ejzenštajna.
Ovo remek delo nemog filma je ušlo u spisak najboljih filmova svih vremena i naroda bukvalno godinu dana posle premijere. Od 50-ih godina film svaki put ulazi u rejting 10 najboljih filmova sveta prema britanskom časopisu „Sajt end Saund“. Ove godine značaj filma „Oklopnjača Potemkin“ je ponovo potvrđen: on je zauzeo treće mesto na spisku 100 najboljih filmova svetske kinematografije prema časopisu Empajr. Ruski istoričar filma Naum Klejman u intervjuu Glasu Rusije ovako komentariše izbor:
Čovečanstvo drži u sećanju određena umetnička dela, - govori Klejman – grči Partenon, „Đokondu“ Leonarda da Vinči, Devetu simfoniju Betovena... „Oklopnjača Potemkin“ je bila proboj daleke 1926 godine: ljudi su osetili da film može da ostavi utisak isto kao muzika, pozorište, i shvatili su da je film prava umetnost. Ta prva ljubav prema ruskom filmu se poklopila sa prvom ljubavlju prema kinematografu kao prema pravoj umetnosti.
Zanimljivo je da je Sergej Ejzenštajn radio na ovom remek delu po narudžbini – za 20-godišnjicu prve ruske revolucije 1905 godine koja je ugušena od strane carskog režima. U osnovi filma je jedan siže – bunt mornara oklopnjače „Potemkin“ u Odesi. Na stranu mornara su stali stanovnici grada. Vlasti su žestoko reagovale. Ali eskadron brodova je odbio da puca u buntovnike i pustio brod u otvoreno more. U tom finalu filmski kritičar Klejman vidi osnovni smisao filma Ejzenštajna, koji se pojavio posle revolucionarnih događaja u Rusiji, posle Građanskog rata, kada je život išao mirnim tokovima:
„Potemkin“ je bio poziv da se stavi kraj nasilju, nepravdi i Građanskom ratu. Smisao finala je u tome da eskadron ne puca u „Potemkina“, ni „Potemkin“ u eskadron. Pobedila je reč „braćo“, koja je napisana velikim slovima preko ekrana. To je ono ogromno pozitivno, govori ekspert. To je poziv na bratske odnose među ljudima. U to sam se ubedio mnogo puta u najneočekivanijim momentima – na Berlinskom filmskom festivalu, u pariskoj Operi, gde su film davali uz živi orkestar na gigantskom platnu.
Od 1926. godine „Oklopnjača Potemkin“ se daje na svetskim ekranima. Prva zemlja koja je kupila film je Nemačka. Na žalost, nemačka cenzura je posekla najjača mesta. I to je bilo najstrašnije jer Rusija je prodala Nemačkoj original filma, a on je vraćen oštećen. Zatim u eposi Staljina, sovjetski cenzori su takođe uneli svoje popravke. Kao rezultat svega toga 70-ih godina film je morao na reparaciju. Tada je za njega muziku napisao Dmitrij Šostakovič. Pa ipak puna verzija „Oklopnjače Potemkin“ je pokazana tek 2009 godine u Berlinu. Nastavlja Naum Klejman:
„Potemkin“ je jedan od najuticajnijih filmova svetskog kinematografa. Italijani su odjednom videli da se može snimati bez dekoracija, bez „zvezda“, može se snimati o narodnoj sudbini na ulici, o istinitim događajima. Tako se rodio neorealizam. Brazilci su videli da se može snimati film o gnevu, ekspresivan, film koji se obraća dušama i razumu ljudi, koji vidi građane u publici, a ne samo ljude koji su došli da se provedu. Iz „Potemkina“ su mnoge filmadžije uzele ubeđenost da film može da utiče na realnost. Mnogi izučavaju montažu „Potemkina“, umeće da se napravi lakonski kadar, da se stvori ritam – veoma dramatičan. Film je do dana današnjeg udžbenik formalnih lekcija. Izučava se u svim filmskim školama sveta. U Holivudu rade mnogi koji odlično poznaju filmsku klasiku. Na primer, Frensis Ford Kopola mi je govorio da je sakupio sve filmove Ejzenštajna u svojoj filmoteci.
To je fantastično: nemi film snimljen pre 85 godina „Oklopnjača Potemkin“ do dana današnjeg izaziva divljenje gledalaca, a profesionalci ne prestaju da otkrivaju u njemu nove dubine.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Foto: ru.wikipedia.org/ vostok.rs
- Povezane teme
- film
- umetnost
- godišnjica
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















