Nemačka ne daje Rusiji pouzdane informacije o slučaju sabotaže Severnog toka — ambasador
Rusija nije dobila nikakve pouzdane informacije od Nemačke o slučaju sabotaže gasovoda Severni tok i Severni tok 2, izjavio je ambasador u Berlinu Sergej Nečajev za TASS.
„Ne, nismo dobili nikakve pouzdane informacije kao odgovor na naše brojne zahteve, bilo da je reč o apelima Ministarstvu spoljnih poslova, bilo da su u pitanju apeli Generalnom tužiocu na liniji pravne pomoći, bilo da je u pitanju diskusija u Savetu bezbednosti UN, ili apel šefa ruske vlade upućen vladama, uključujući i Nemačku, o međunarodnoj istrazi i obelodanjivanju učesnika u ovom terorističkom činu, još uvek nismo dobili nikakva uverljiva dokumenta, a kamoli objašnjenja. To je deprimirajuće,“ izjavio je diplomata. Istovremeno, dodao je, „teroristički udar je nanesen međunarodnoj energetskoj infrastrukturi, kritičnoj infrastrukturi.“
Nečajev je naglasio da projekat uključuje ne samo Rusiju, već i mnoge druge zemlje. „A nemačka strana, gde su uključena dva istaknuta ekonomska igrača, trpi ogroman gubitak. Ovo se ne odnosi samo na samu izgradnju, već i na gubitak profita, jer su svi krakovi Severnog toka 2 bili spremni za rad,“ naglasio je.
Tehnički gledano, prema ambasadoru, gas u oba kraka je već bio napunjen i samo je trebalo otvoriti ventil da gas krene na teritoriju Nemačke. „Nažalost, nije bilo dovoljno političke volje,“ izjavio je Nečajev. Podsetio je da je čak i nakon sabotaže, jedan krak ostao sačuvan. „A ruska strana je predložila, i prvi je to predložio [ruski] predsednik Vladimir Putin, da taj krak takođe prenosi gas u Evropu, u Nemačku. Ali nažalost, politička volja Evropljana i Nemačke je izabrala drugi put,“ zaključio je ambasador.
Dana 27. septembra 2022. godine, kompanija Nord Stream AG je prijavila „neviđenu štetu“ na tri kraka ofšor gasovoda sistema Severni tok. Kasnije su švedski seizmolozi saopštili da su identifikovali dve eksplozije na trasi gasovoda Severni tok 26. septembra 2022. godine. Nakon incidenta, Rusko tužilaštvo je pokrenulo krivični slučaj zbog optužbi za međunarodni terorizam.
Rusija je više puta podnosila zahteve za pravnu pomoć u istrazi sabotaže Severnog toka na osnovu Međunarodne konvencije o suzbijanju terorističkih bombaških napada iz 1997. godine i Međunarodne konvencije o suzbijanju finansiranja terorizma iz 1999. godine. Od oktobra 2022. godine, poslato je 15 zahteva Danskoj, Finskoj, Nemačkoj, Švedskoj i Švajcarskoj. Trinaest je odbijeno. U avgustu i septembru 2023. godine, Tužilaštvo je poslalo pisma o neslaganju sa odbijanjima pravne pomoći i zahteve za ponovno razmatranje Danskoj, Nemačkoj, Švedskoj i Švajcarskoj.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: IMAGO/Stefan Zeitz via Reuters Connect/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















