Najtamniji dan za 400 godina
Danas su stanovnici mnogih regiona sveta mogli da posmatraju jedinstvenu pojavu – potpuno pomračenje meseca. Tako nešto, kako kažu astronomi, dešava se posle 400 godina.
Pomračenja sama po sebi, posebno pomračenja sunca, obična su stvar, i dešavaju se veoma često. Ali ovde je sve ispalo baš neobično, kaže vodeći naučni saradnik Instituta astronomije RAN Ljudmila Mašonkina:
Danas je dan kada zemlja prolazi određenu tačku u svojoj orbiti oko Sunca. Na Severnoj hemisferi to je najduža noć i najkraći dan. I evo podudarnosti: danas je i puno pomračenje meseca. Odnosno, Mesec, Zemlja i Sunce staju na jednu liniju. Kada se Mesec, Zemlja i Sunce nalaze na jednoj ravni, to je pomračenje meseca. Ali nebeska tela nisu samo na jednoj ravni, već i na jednoj liniji – senka Zemlje pada na Mesec i prekriva ga.
Ali Zemlja ima svoju atmosferu, pa zato na Mesec pada nepotpuna senka, odnosno, senka nije apsolutno crna. Mesec se vidi, ali njegova boja je pepeljasta. Najviše sreće imaju stanovnici Severne i Centralne Amerike, ostrva Tihog okeana, nekoliko ruskih regiona – Kamčatka, Čukotka, Nova Zemlja, a takođe Island i Grenland. Stanovnici ovih teritorija su videli pomračenje od početka do kraja. U Južnoj Americi, Zapadnoj Africi i Zapadnoj Evropi, na severu evropskog dela Rusije mogle su da se posmatraju neke faze pomračenja pri zalasku Meseca. A u Kini, Japanu, Australiji i jugo-istočnoj Aziji – pri izlasku. Pomračenje nisu videli u Indiji, na Bliskom Istoku, na zapadu Kine. I skoro u celoj Africi.
Sa pomračenjem Meseca su po tradiciji povezana različita sujeverja. Ali u ovom slučaju nema nikakve mistike, naglašava saradnik Instituta astronomije RAN Nikolaj Čugaj:
Nema smisla pridavati poseban značaj ovoj podudarnosti, jer to je zaista samo podudarnost. Ima toga mnogo u svetu, ponekad veoma zanimljivih podudarnosti. Fizičkog smisla u tome nema, niti posledica za čoveka ili kosmos.
Naravno, takve podudarnosti privlače pažnju. Godišnje dolazi do najmanje 2 pomračenja meseca. Ali najtamniji dan za 400 godina će verovatno ući u astronomske knjige. Kao i ranije, hladan Mesec, koji samo odbija svetlo koje pada na njega, zanima ljude ništa manje nego zvezda koja se zove Sunce.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- kosmos
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















