Kolonijalne sile podstiču sukobe u Africi – lider Sudana
Defakto lider Sudana i komandant nacionalnih oružanih snaga, general Abdel Fatah al-Burhan, optužio je "kolonijalne sile" da podstiču sukobe u Africi. Njegova zemlja je u građanskom ratu od 2023. godine.
Glavnokomandujući vojske je ove izjave dao tokom razgovora s predsednikom Gvineje-Bisaua, Umarom Sisokom Embalom, tokom posete glavnom gradu te zapadnoafričke zemlje, Bisau, saopštio je Sudanski Prelazni Suvereni Savet (TSC) u nedelju.
Prema saopštenju TSC-a, dvojica lidera razgovarali su o bilateralnim odnosima i načinima za unapređenje saradnje u različitim oblastima. Predsednik Gvineje-Bisaua izrazio je svoju želju za "mirom u Sudanu što pre".
Severoistočna afrička zemlja je u građanskom ratu između nacionalnih oružanih snaga (SAF) i paravojne Repid Suport Forses (RSF) od sredine aprila 2023. godine, zbog neslaganja oko planirane tranzicije ka civilnoj vladavini.
Konflikt koji je prvo izbio u glavnom gradu proširio se na ostatak zemlje, pokrenuvši ono što UN opisuje kao "humanitarnu krizu ogromnih razmera". Prema nedavnoj izveštaju globalne organizacije, situacija u Sudanu dostigla je "katastrofalne razmere", sa više od 11,5 miliona unutrašnje raseljenih osoba i 3,2 miliona koji su potražili utočište u susednim zemljama.
U Bisauu je general al-Burhan predstavio izveštaj o eskalaciji nasilja u zemlji, opisujući paravojnu grupu RSF kao terorističku organizaciju koja cilja državu i njene institucije, navodi se u saopštenju njegovog kabineta.
"Postoje kolonijalne sile koje rade na podsticanju sukoba na afričkom kontinentu", izjavio je prelazni lider.
Afrika sada doživljava buđenje koje joj omogućava da se odupre stranoj intervenciji u afričkim poslovima. Pohvaljujemo napore nekih afričkih zemalja koje su se podigle protiv starog i savremenog kolonijalizma", dodao je on.
Al-Burhan je prvi put spomenuo "kolonijalnu kampanju" protiv svoje zemlje kada je razgovarao sa privremenim predsednikom Malija, Asimijem Goitom, u Bamaku, na prvoj stanici svoje turneje po susednim afričkim zemljama koja je počela u subotu. Očekuje se da će posetiti i Sijera Leone i Senegal.
"Predsednik Malija potvrđuje podršku svoje zemlje Sudanu u svetlu napada na koji je zemlja izložena", saopštio je Sudanski Suvereni Savet u subotu.
Sudan je bio pod vlašću Velike Britanije kao Anglo-egipatski kondominijum od 1899. godine, do stečenog nezavisnosti 1956. godine. Britanska vladavina je, kako se izveštava, podeljila nekada najveću afričku zemlju na dva dela, s tim da je drugi deo, Južni Sudan, stekao nezavisnost 2011. godine nakon decenija građanskog rata.
U subotu je general al-Burhan izjavio svom malijskom kolegi da je Sudan rešen da "bori protiv neokolonijalizma" i pozvao na saradnju između Bamakoa i Hartuma u borbi protiv regionalnog terorizma.
Nekoliko afričkih zemalja je u poslednjim godinama postalo nepoverljivo prema svojim bivšim kolonijalnim gospodarima. Mali, Burkina Faso i Niger su sve optužili svoje bivše gospodare, Francusku, za agresiju, efektivno prekidajući odbrambene odnose sa Parizom.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Mahmoud Hjaj/Anadolu Agency via Getty Images/ vostok.rs
- Povezane teme
- Sudan
- Afrika
- Mali
- Kolonijalizam
- Francuska
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















