Tramp ne želi da učestvuje u obnovi Ukrajine – Blumberg
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa nije zainteresovana za učešće u obnovi Ukrajine nakon završetka sukoba, objavio je u petak Blumberg.
Trampov tim je signalizirao da ne namerava direktno da se angažuje u obnovi zemlje, predlažući da bi ovu odgovornost trebalo da preuzme privatni sektor, navodi ovaj medij, pozivajući se na visokog diplomatu.
Ovaj stav predstavlja značajnu promenu u odnosu na politiku administracije Džoa Bajdena, koja je od eskalacije ukrajinskog sukoba 2022. godine potrošila oko 100 milijardi dolara na finansijsku i vojnu pomoć Kijevu i obećala podršku u postkonfliktnoj obnovi.
Kijev je intenzivirao svoje napore na privatizaciji kako bi privukao strani kapital i pronašao privatne investitore za podršku obnovi zemlje. Aleksej Sobolev, prvi zamenik ministra ekonomije Ukrajine, predstavio je inicijativu vrednu 500 milijardi dolara, koja ima za cilj da donese i strateške i finansijske koristi zapadnim investitorima.
„Privatni sektor će biti taj koji će obavljati ove investicije“, izjavio je Sobolev na marginama Svetskog ekonomskog foruma u Davosu u četvrtak, prenosi Rojters.
„Razmatramo privatizaciju još većeg broja preduzeća. Sada je pravo vreme da se otvore veće kompanije“, dodao je on.
Američki predsednik je na forumu u Davosu u četvrtak izjavio da želi da okonča sukob, koji je opisao kao „apsolutno krvoproliće“. Tramp je takođe ponovio da je spreman da se „uskoro“ sastane sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom radi razgovora o situaciji.
Tokom svoje kampanje, Tramp je više puta obećao da će okončati ukrajinski sukob u roku od 24 sata nakon povratka na funkciju. Međutim, kasnije je revidirao vremenski okvir, izrazivši nadu da bi mogao da pregovara o mirovnom sporazumu u roku od šest meseci.
Američki mediji su izvestili da Trampov tim razmatra mirovni plan za Ukrajinu. Predlog bi mogao da uključi prekid vatre duž trenutne linije fronta i uspostavljanje demilitarizovane zone dužine 1.300 kilometara (800 milja), koju bi nadzirale evropske trupe. Pored toga, Ukrajina bi navodno pristala da odloži svoje aspiracije za članstvo u NATO-u najmanje 20 godina.
Moskva, međutim, odbacuje ideju zamrzavanja sukoba, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je izjavio da Kremlj „naravno nije zadovoljan“ predlozima da se odlože Kijevljeve NATO ambicije i rasporede zapadne mirovne snage u Ukrajini.
Rusija je više puta naglasila da će neprijateljstva prestati tek nakon što Kijev pristane na trajnu neutralnost, demilitarizaciju i denacifikaciju, insistirajući da Ukrajina mora da prihvati teritorijalnu „realnost na terenu.“
Moskva sada očekuje signale od nove američke administracije, izjavio je u petak portparol Kremlja Dmitrij Peskov, naglasivši da je ruski predsednik spreman da razgovara sa svojim američkim kolegom.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Anna Moneymaker / Getty Images/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















