Problemi srbskog malinarstva i potencijalna rešenja
Srbija već decenijama ima status jednog od vodećih svetskih proizvođača i izvoznika malina, sa godišnjim prihodom od 250 do 350 miliona evra. Prema dostupnim podacima, do milion građana u Srbiji, direktno ili indirektno, egzistencijalno zavisi od proizvodnje malina, što ovu granu čini ekonomski i socijalno značajnom, naročito u ruralnim, brdsko-planinskim i marginalnim područjima.
Uprkos višedecenijskom značaju, sektor malinarstva suočava se sa ozbiljnim izazovima koji, kako se navodi u dokumentu, dovode do "potpune propasti". Osnovni problemi identifikovani u dokumentu obuhvataju nekontrolisan uvoz i stvaranje nelojalne konkurencije, niske otkupne cene, neisplaćene proizvode, prevare proizvođača i neadekvatan sadni materijal.
U cilju stabilizacije tržišta i zaštite domaćih proizvođača, predložene su sledeće hitne mere:
-
Subvencionisanje u iznosu ne manjem od 50 dinara po kilogramu malina, u skladu sa zaključkom Odbora za poljoprivredu od 21. februara 2023. godine, kojim je predviđeno da se 5% agrarnog budžeta izdvaja za interventne mere u slučaju tržišnih poremećaja;
-
Uvođenje petogodišnjeg moratorijuma na otplatu glavnice komercijalnih kredita za hladnjačare i prerađivače, uz obavezu redovnog plaćanja kamata;
-
Obezbeđivanje javnih skladišta i rashladnih kapaciteta putem javnog poziva Ministarstva poljoprivrede, kako bi proizvođači mogli privremeno da deponuju proizvode do povoljnijih tržišnih uslova;
-
Subvencionisanje troškova zamrzavanja, osnovnog pakovanja i obeležavanja, uz obavezu proizvođača da snose troškove čuvanja do prodaje;
-
Uvezivanje javnih skladišta u nekoliko trgovinskih logističkih centara;
-
Zabrana otkupa malina otkupljivačima koji nemaju podršku garantnog fonda;
-
Državna podrška u otkrivanju i procesuiranju pravnih i fizičkih lica koja su oštetila poljoprivredne proizvođače.
U delu dokumenta koji se bavi dugoročnim merama, predlaže se:
-
Sprečavanje nekontrolisanog uvoza koji ugrožava domaći brend, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (članovi 32, 40 i 41);
-
Stimulacija izvoza, koji je trenutno destimulisan nepovoljnim kursom dinara prema evru;
-
Pooštravanje fitosanitarne i kvalitativne kontrole, sledljivosti i deklarativnog obeležavanja, uz primenu strogih mera za nepoštovanje;
-
Donošenje Zakona o šemama kvaliteta, kojim bi se geografskim poreklom zaštitio brend „Srbska malina“;
-
Stroga primena zakona protiv monopolskog ponašanja;
-
Aktivnije uključivanje diplomatsko-konzularne mreže i Privredne komore Srbije u promociju srbskih malina u inostranstvu;
-
Omogućavanje trgovine malinama preko robne berze.
Zaključak dokumenta upućuje na nužnost sveobuhvatnog angažovanja državnih institucija, kako bi se očuvao ovaj važan sektor srpske poljoprivrede. Kako je navedeno, tekst predstavlja sastavni deo zvaničnih zahteva koji će biti upućeni nadležnim institucijama Republike Srbije.
- Izvor
- Tanjug
- Foto: FAO / Uroš Arsić/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















