Grčka diže ogradu prema Turskoj
Posle ekonomske krize, ilegalna imigracija je jedan od najvećih problema sa kojima se Grčka suočava i predlog o izgradnji ograde dužine od 12,5 kilometara, tumači se kao znak očaja i frustraciije vlade u Atini.
Devet od deset ilegalnih imigranata koji uđu u Evropu to učine preko grčke granice sa Turskom u oblasti Evros, na severoistoku zemlje.
Procenjuje se da je samo tokom prošle godine u Grčku ušlo i uglavnom ostalo oko 120 hiljada ilgalnih useljenika.
Grčki ministar za zaštitu državljana, Kristos Papucis, izjavio je da njegova zemlja nema kapacitete da primi toliko veliki broj imigranata uglavnom sa Bliskog istoka, ali i iz Avganistana i Iraka.
Levičarske opozicione stranke kritikovale su plan o izgradnji ograde kao nehuman, a slično je reagovala i Evropska komisija.
Veliki problem s imigrantima
Njen portparol Mišel Serson rekao da niko ne spori da Grčka ima veliki problem sa imigrantima, ali izgradnja ograde nije i rešenje tog problema:
"Ograde i zidovi su se u prošlosti pokazali samo kao kratkoročne mere, koje nisu pomogle sistematskom rešavanju problema migracije."
Slična je ocena Bila Frelika iz nevladine organizacije Hjuman Rajts Voč:
"Ograda sigurno neće rešiti problem s kojim je Grčka suočena. Samo će "skrenuti" imigrante na druge rute. Grčka ima veoma dugačku obalu, pa će ti ljudi biti izloženi opasnostima na otvorenom moru. Ovo je mnogo širi problem koji obuhvata: osnovne razloge ljudskih migracija, disfunkcionalni sistem procesuirana ilegalnih imigranata u Grčkoj i - na kraju - neravnomernu raspodelu tereta unutar Evropske unije."
Prema tzv. "Dablinskim pravilima" za svakog uhvaćenog ilegalnog imigranta, ma gde bio u Uniji, odgovorna je zemlja članica kroz koju su i ušli u Uniju.
Najveći deo tereta na Grčkoj
U ovom slučaju to je Grčka, u koju druge članice bez mnogo zadrške vraćaju sve takve ljude koje uhvate na svojoj teritoriji.
Rezultat je, kaže Bil Frelik, da Grčka podnosi nesrazmerno veliki deo tereta ilaglne imigracije:
"Druge zemlje članice su zadovoljne ovakvim sistemom, jer ceo problem svaljuju na Grčku. Dakle, u pitanju je nepravedan sistem koji najveći teret stavlja na zemlje članice koje su, ne svojom greškom, na periferiji Unije i tako rute preko kojih ilegalni imigranti prvi put ulaze u Evropsku uniju. Efekat tako nepoštenog sistema, u kojem nema ravnopravne podele tereta, jeste da zapravo podstiče Grčku da pravi ograde, odvraća ljude i skreće ih prema drugim članicama Unije", kaže Frelik u razgovoru za BBC.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















