Predsednik SAD ukida svoje obećanje da zatvori Gvantanamo
Predsednik SAD Barak Obama je ukinuo svoje predizborno obećanje da uskoro zatvori specijalnu tamnicu Gvantanamo. 7. januara on je potpisao zakon o vojnom budžetu za 2011. godinu, u kojem je ograničio finansiranje za prebacivanje zatvorenika istoimene baze na Kubi u SAD i druge zemlje.
Taj je zatvor bio formiran 2002. godine za lica, koja SAD optužuju za različite zločine, između ostalih, za terorizam i ratovanje na strani protivnika. Tamo se nalaze ekstremisti Al-Kaide, pokreta Taliban, koje su Amerikanci zarobili tokom operacija u Avganistanu i Iraku, kao i oni, za koje se sumnjiči da su umešani u terorizam u drugim regionima. Inače je ukupno kroz taj zatvor prošlo oko 800 stranaca. Danas tamo, prema različitim podacima, ima oko 250 zatvorenika, među njima su državljani Saudijske Arabije, Avganistana, Somalija, Jemena.
Različite organizacije za zaštitu ljudskih prava kritikovale su vlasti SAD za ozbiljna kršenja prava zatvorenika, između ostalih zbog toga što su oni godinama odležavali tamo bez suda i istrage. Prema rečima mnogih bivših zatvorenika, primenjivana su bila prema njima i mučenja, koja su sankcionisale vlasti SAD.
Odmah posle stupanja na dužnost – 22. januarna 2009. godine – Barak Obama je potpisao naredbu o zatvaranju u toku godine logora u Gvantanamu. Pri tome je on obećao da nijedan od zatvorenika, koji ugrožavaju SAD, neće biti oslobođen. Međutim, krajem iste godine šef Bele kuće je bio primoran da prizna da njegova administracija ne može da zatvori taj logor u vreme. Danas je to ustvari potvrđeno de-jure. Potpisani od strane Baraka Obame nacrt zakona zabranjuje izdvajanje sredstava za prebacivanje zatvorenika u SAD, kao i otežava proceduru njihove predaje partnerima u borbi protiv terorizma. Između ostalog, pretpostavljalo se da će oko 50 zatvorenika biti poslato u zemlje EU. Pred mikrofonom je zamenik direktora Instituta SAD i Kanade
Pavel Zolotarjov.
Neophodno je da se uzme u obzir da su demokrati izgubili parlamentarne izbore. Raspored snaga je tamo takav da jepredsedniku Baraku Obami teško da lobira zakone povezane s realizacijom njegovih planova, između ostalih, povezanih s Gvantanamom. Izgleda da kongres neće usvajati zakone koji su mu potrebni, a to je primer Gvantanama. Najverovatnije je da u vezi sa finasijskim problemima sve do završetka njegovog predsedničkog roka zatvaranje Gvantanama neće biti realno.
Predsednik se očito spotakao o Gvantanamo – simbol borbe SAD s terorizmom. Međutim, vojni buđet, koji je on potpisao, izdvaja 158,7 milijardi dolara za akcije snaga SAD u inostranstvu, između ostalog, u Avganistanu. Bez obzira na rast finansijskih ulaganja i povećanje vojnog kontingenta Amerikanci i njihovi saveznici ne uspevaju da pobede terorizam u toj zemlji. Međutim, problem zatvaranja tamnice Gvantanamo je neuporedivo lakši u odnosu na izlazak iz avganistanske zamke.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















