Novi okean nastaje usred Afrike
U Severoistočnoj Africi više ništa nije kao što je bilo. Pustinjsko tlo se trese i deli, vulkani se bude, more se probija, stvara se novi okean. Afrika je počela da se cepa na dva dela. Prva pukotina je nastala u prethodnih milion godina i tu pukotinu su ispunili Crveno more i Adenski zaliv. Sada se otvara i zemlja u Etiopiji ka jugu sve do Mozambika. Tu se nalaze bezbrojni vulkani.
Za nekoliko miliona godina, taj procep ispuniće morska voda i nastaće novi okean. Na severu u pustinji Danakil more bi moglo da prodre uskoro. Tamo samo još 25 metara visoka brda zaustavljaju Crveno more. Zemlja iza tih brda već se spustila na desetine metara. Beli kristali soli na peskovitom tlu svedoci su da je tu nekada već bio okean. Međutim, lava je prekinula priliv morske vode okeanu. Postavlja se pitanje – kada će more definitivno potopiti pustinju?
To niko tačno ne zna, ali je jasno da će se to desiti veoma brzo. „Brda bi mogla da potonu za samo nekoliko dana“, kaže Tim Rajt sa Univerziteta Lic u Velikoj Britaniji. Onda, kada se to desi, more će poplaviti pustinju. Rajt kaže da se u poslednjih pet godina nastajanje okeana u Severoistočnoj Africi neverovatno ubrzalo. Sve se dešava mnogo brže nego što su naučnici pretpostavljali. Do sada su istraživači u severoistočnoj Africi konstatovali da se procep u tlu širi par milimetara godišnje. Međutim, sada se to širenje procepa meri u metrima, kaže Loren Fild sa Univerziteta u Bristolu.
Kako pustinja postaje okean
U pustinjskom tlu stvaraju se procepi. Tlo istočne Afrike je puklo kao staklo. Zemljotresi se događaju neprestano. Poslednji put istraživači su registrovali čitav niz zemljotresa u zalivu Tadžura ispred obale Džibutija. Zemljotresi se poslednjih meseci sve više približavaju obali. Tlo koje se cepa na morskom dnu polako prelazi i na obalu, kaže Edinger. Duž nekih pukotina u etiopskoj pustinji to se već desilo. Tamo se spektakl koji se inače dešava u morskim dubinama, već popeo na površinu tla. A to je prava geološka senzacija. I mustra po kojoj se dešavaju zemljotresi je dokaz da se pustinjsko tlo pretvara u dno budućeg okeana, kažu geolozi Ćaohui Jang i Vank Pink sa Univerziteta Ilinois. I vrsta magme koju izbacuju vulkani veoma čudi naučnike. Jer reč je o takvoj magmi koja se inače pojavljuje samo na dnu okeana. Takva je i magma koju izbacuje vulkan Erta Ale. I čitav region sve više hemijski podseća na morsko dno kojem samo nedostaje voda. Magma se širi neverovatnom brzinom od 30 metara po minuti, kroz stenje, kaže Erik Žak sa Instituta u Parizu. To su zabeležili i sateliti. Na dužini od 200 kilometara, magma se širila kao vreo asfalt tokom leta. Najžešća akcija magme poslednjih godina desila se na jednom potpuno neočekivanom mestu. Naime, maja 2009. godine u Saudijskoj Arabiji se desila erupcija podzemnog vulkana. Posle jačeg potresa, 5,7 stepeni po Rihteru, i 10.000 manjih potresa, 30.000 stanovnika je moralo da se evakuiše. U jednoj oblasti koja je velika kao Belin i Hamburg zajedno. Magma je pokuljala iz dubine. Ta erupcija desila se 200 kilometara od severoafričkog procepa. „To nas je zaprepastilo“, kaže Sintija Ebinger. Najveće gradilište na planeti sve je veće i veće. Magma prodire sve jače i žešće iz podzemlja. Dejvid Ferguson sa Univerziteta Oksford predviđa da će aktivnosti vulkana i zemljotresi u tom regioni biti još učestaliji.
- Izvor
- Dojče Vele
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















