Šta su pokazale diskusije o Kosovu u PSSE
U utorak, 25. januara Parlamentarna Skupština Saveta Evrope donela je rezoluciju u vezi s „nečovečnim ophođenjem prema ljudima i nezakonitoj trgovini ljudskim organima na Kosovu“. Dokument se zasniva na referatu švajcarskog pravnika Dika Martija (Dick Marty). Rezolucija poziva misiju Evropske Unije na Kosovu da „aktivizira istražne radnje, bez obzira na to na kojim dužnostima se nalaze potencijalni osumnjičeni. Svih 47 zemalja-članica Saveta Evrope dužne su da pruže EU potrebnu pomoć u istrazi. Temu razmatra naš analitičar Petar Iskanderov.
Dokument, koji je donet u Strazburgu je prilično uravnoteženog karaktera. Za njega je glasala ogromna većina poslanika – 169 „za“ i 8 „protiv“ i 14 se uzdržalo. To znači da su dokument podržale, kako pristalice, tako i protivnici samostalno proglašene nezavisnosti Kosova. Među onima koji su glasali „protiv“ zbog razumljivih razloga, našli su se uglavnom poslanici iz Albanije, Turske i Gruzije.
Bez obzira na to što su Priština i Tirana pre sednice razvile aktivnu propagandnu kampanju sa zahtevom za odbacivanje zaključaka Dika Martija, većina njih je ušla u rezoluciju. Između ostalog, u njoj se sadrži apel upućen vlastima Albanije i Kosova da „započnu ozbiljnu i nezavisnu istragu u pogledu postojanja tajnih centara za držanje ljudi, u kojima su zarobljenici s Kosova srbskog i albanskog porekla podvrgavani nečovečnom ophođenju, kao i u pogledu vađenja unutrašnjih organa radi kasnije transplantacije u inostranstvu“. Nije slučajno što su vlasti iz Prištine već izrazile svoje razočarenje zbog donetog dokumenta, nazvavši ga „korakom koji šteti Kosovu“. Što je karakteristično, PSSE je prvi put priznala da su se zločini „po postojećim informacijama delimično odvijali i na albanskoj teritoriji“. Do sada su međunarodne institucije delikatno zaobilazile pitanje o eventualnom učestvovanju Albanije u događajima na Kosovu.
Međutim, doneti dokument ne daje previše povoda za optimizam s tačke gledišta svestranog i objektivnog razmatranja. Jer, on se oslanja isključivo na civilno-policijsku misiju EU u Prištini, koja se teško može nazvati nepristrasnim oranom. Simptomatično je to što se kao prvi na poziv za pružanje pomoći odazvao NATO – organizacija, koja tradicionalno podržava Prištinu. Imajući u vidu da u materijalima istrage Dika Martija figurira bivši politički vođa „Armije za oslobođenje Kosova“ i sadašnji aktuelni premijer Hašim Tači, teško je zamisliti na koji će način zapadne strukture, koje ga podržavaju tokom svih poslednjih godia, istraživati njegove zločine protiv Srba. Na ovu činjenicu u razgovoru s dopisnikom radija „Glas Rusije“ pažnju je skrenula rukovodilac Centra za proučavanje savremene balkanske krize Instituta za proučavanje slovenskih naroda RAN Jelena Guskova:
Glavno pitanje je povezano s kosovskim Srbima. Da li oni mogu da se nadaju da će ih neko zaštititi? Ovakvu nadu im misija EU u Prištini do sada nije davala zbog svoje jednostrane orijentacije na podršku kosovskih separatista. Takvu nadu ne daje ni Haški tribunal, koji je u toku čitave poslednje decenije ili ignorisao čudovišne zločine albanskih separatista, ili je donosio oslobađajuće presude liderima AOK. Ima ozbiljnih bojazni da ćei predstojeća istraga biti formalna i da će se fokusirati na drugostepene figure i epizode.
Uoči debeta u Strazburu londonske novine „Gardijan“ (The Guardian), pozivajući se na dokumenta zapadnih vojnih obaveštajnih službi upravo su Hašima Tačija nazvale jednom od „najvećih riba“ («the biggest fish») organizovanog kriminala na Kosovu. Kako navodi izdanje, „SAD i druge zapadne držae, podržavajući vladu Kosova, raspolagale su mnogim svedočanstvima o njegovim kriminalnim vezama u toku nekoliko godina“. Sad PSSE zahteva od njih da istraže zločine i zato je jednostavno dužna da najstrože kontroliše ceo proces.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















