Budenbroki juče i danas
Novi rad popularnog moskovskog kolektiva Ruskog akademskog pozorišta (RAOP) je priredba Budenbroki prema romanu istaknutog nemačkog pisca, nobelovca Tomasa Mana. Ona je postala važan događaj ne samo za trupu, već i inače za ruski pozorišni svet, - smatraju mnogi eksperti.
To nije prvi slučaj, kada se RAOP obraća monumentalnim istorijsko-epskim izvorima. Temelj je udarila dramska trilogija savremenog engleskog pisca Toma Stoparda Obala Utopije, koja istražuje sudbine i pogled na svet ruskih filozofa, pisaca, revolucionara iz 19. veka. Danas je to ep druge vrste – saga o Budenbrocima. Njen autor Tomas Man je tvrdio: istakao sam mnogo dublje procese raspada i umiranja, početak mnogo značajnije kulturne i socijalno-istorijske propasti. Ovaj roman, koji je nastao krajem 19, veka, - smatra umetnički rukovodilac RAOP Aleksej Borodin, - bukvalno pogađa nas danas. Upravo tako ga čita litvanski reditelj Mindaugas Karbauskis, – dodaje on.
Karbauskis je ozbiljan reditelj, - kaže šef pozorišta, kada uzima u ruke tekst Togmasa Mana, svi smo svesni da pružamo neko veoma važno upozorenje. Odnosno, ciljevi koji ljudi postavljaju, povezani su sa učvršćenjem materijalnog stanja porodice, klana, prvo se čini da je to glavno. Međutim, kasnije postaje jasno da nije to glavno, da svet porodice Budenbroka, kao i samo njeno jedinstvo, neizbežno se raspadaju.
Dolazi strah od konflikata, koji zaista nastaju, te se sve završava dosta tužno. Mislim da ova priredba danas može da deluje bitno i ozbiljno.
To je svojevrsno alarmno zvono koje usredsređuje pažnju gledalaca na temi zablude, koja je obuhvatila porodicu Budenbroka. Život se čini širokim i perspektivim, ciljevi su jasni… Međutim, odjednom počinju procesi koji vode porodicu, koja prosperira, propasti. Jedan od braće, koji nije izdržao pritisak porodičnih veza, upada u intelektualističku refleksiju. Drugi, koji ne želi da ima ništa zajedničko s bogatim rođacima, više voli boem i na kraju krajeva se nađe u ludnici. Kćerka, nesrećna u braku, nametnutom od strane roditelja, gubi interesovanje prema životu…
Priredba prenosi te ličnostim u novi istorijski kontekst. To se postiže ne samo pomoću farmerki i sportskih patika. Oni su taoci sistema vrednosti i pojmova, koji odgovaraju današnjosti.
Proza Tomasa Mana omogućuje proširenje smisla, ogromnu dubinu, - iznosi svoje mišlenje Aleksej Borodin. – U dramaturgiji mnogi reditelji ne nađu danas ono što im treba. Sećam se Moskovskog Hudožestvenog pozorišta gde je na početku 20. veka proza Dostojevskog i Tolstoja postala osnova repertoara. Čini mi se, tu ima koincidencije: danas dramaturgija takođe ne odgovara rediteljskim zahtevima u dubini i jačini. Nadam se, - rezimira Aleksej Borodin, da je čitav rad našeg pozorišta usmeren na to da bi kontaktirao sa gledaocima, formirao zajednicu onih, koji su na pozornici
i u sali. Čini mi se da ništa važnije danas ne postoji. Kad ima mnogo socijalnih problema upravo umetnost i pozorište su sposobni da probude u ljudima shvatanje jedino što omogućuje opstanak na ovom svetu.
Radi toga ustvari i postoji pozorište, - uveren je Aleksej Borodin.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © SXC.hu/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















