Arktičke granice
Arktik je bio i treba da ostane teritorija dijaloga i saradnje. Takav je rezultat međunarodne konferencije Arktičke granice, završene u norveškom gradu Tromseu. U naučnom forumu koji se održava već peti put učestvovali su predstavnici skoro dvadeset država.
Danas polarne riznice mame sve. Naftne i gasne kompanije nadaju se da će dobiti pristup ogromnim rezervama udaljenog regiona. Privlači i to što je Arktik oslobođen političke nestabilnosti, koja je prisutna u drugim delovima sveta bogatim resursima. Zato prava na deo kolača ističu ne samo severne države: čak i Kina planira da gradi ledolomce, govori učesnik konferencije, predsednik Murmanske oblasne dume Jevgenij Nikora.
Sve više i više država pokušava da postavi svoju zastavu, ako može tako da se kaže, na kartu u arktičkoj zoni. Ipak broj zastava može biti ograničen. Na Arktik izlazi svega pet država. Ali arktičke države, arktička petorka, otvorene su za saradnju.
Arktiku je očigledno suđeno da igra posebnu ulogu u svetskoj politici. Bez obzira na akrtičke strategije koje razrađuju zemlje, on već danas postaje onaj region Svetskog mora gde čovečanstvo uči kako da postigne međunarodni kompromis. Prelomni momenti na Arktiku – takvim podnaslovom organizatori Arktičkih granica označili su lajtmotiv aktualnog sastanka.
Za sada je u odnosima među državama takvih prelomnih momenata očigledno nedovoljno. Zato sa zavidnom redovnošću pojavljuju se ideje formiranja mini-NATO-a skandinavskih zemalja i uvećanja vojnog prisustva severnoevropskih zemalja u Arktiku. Ali bez dobrosusedskih odnosa i saradnje u tom regionu se ne može. Drugog puta prosto nema. Razvijati nauku kako bi se što više saznalo o Arktiku, korisno je svima. Procesi promene klime zanimaju čitav svet.
Još jedan objedinjavajući faktor je broba protiv opasnosti od nanošenja štete životnoj sredini. Ruske i strane kompanije, između ostalog britanski naftni gigant BP, zajedno planiraju da traže ovde naftu. Ogromna cena procesa može da podstakne kompanije upravo na uštedu na zaštiti životne sredine.
Ali ekolozi su protiv svakog geološkog izviđanja na Arktiku. Oni smatraju da u regionu nema ni tehnologija, ni mogućnosti da se reaguje na havarije. Norveški zaštitnici divlje prirode plaše se ekološke katastrofe slične po razmerama sa razlivanjem nafte u Meksičkom zalivu. Evropski parlament nedavno je usvojio rezoluciju koja poziva arktičke zemlje da poklone posebnu pažnju delovanju naftnih kompanija u regionu.
Led u Arktiku se ipak pokrenuo – ne u bukvalnom, već u prenesenom smislu. I ovde se ne radi o globalnom zagrevanju, već isključivo o političkoj volji. Upravo to potvrđuje sporazum o delimitaciji granice i drugi dokumenti, koji su u zvaničnoj formi izrazili dobrosusedske namere država u Arktiku.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © SXC.hu/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















