Evro protiv dolara
Francuska priprema reformu svetskog finansijskog sistema velikih razmera. Pariz, koji trenutno predsedava G-20, predlaže da se smanji uticaj dolara, da se napuste devizni i trgovački ratovi i da se snage usredsrede na ekonomsku saradnju.
Nije prvi put da francuske vlasti nastupe s idejama o radikalnoj reformi finansijskog sistema. Pariz je verovatno glavni kritičar politike Evropske centralne banke i protivnik jakog evra, koji nanosi udarce izvoznim sektorima nacionalne ekonomije. Ovog puta je ministar finansija Francuske Kristin Lagard predložila da se reformiše svetski finansijski sistem, što će isključiti samu mogućnost da vlasti različitih država manipulišu kursnim listama. Potreba za ovakvom reformom je već odavno zrela, slaže se stručnjak IMEMO RAN Dmitrij Smislov.
Prvi problem je stvaranje izvesnog uređenog, izbalansiranog međunarodnog deviznog sistema, za razliku od sadašnjeg, koji se u principu bazira na dolaru, ali se ne zasniva ni na kakvim realijama, ne definiše se međunarodnim sporazumama. Zato što je Breton-Vudski sporazum svojevremeno likvidiran i nema nikakvih jasnih međunarodnih okvira, koji bi odredili algoritam funkcionisanja valutnog sistema.
Ministarka finansija Francuske čak ni ne krije da je pre svega nezadovoljna valutnom politikom SAD i Kine. Upravo one, uostalom, ni ne krijući, sprovode politiku slabog dolara i juana, koja toliko ide na ruku lokalnim proizvođačima, ali je nepovoljna po evropske. I zato će, upozoravaju stručnjaci, upravo ovi giganti svetske ekonomije pre svega biti protiv radikalne perestrojke svetskog finansijskog sistema. Evopa bi trebalo da počne od sebe, savetuju analitičari. Da stvori ujednačen poreski sistem, da pojača ekonomsku integraciju zemalja evropske zone, i što je najvažnije, da se razabere s dugovima. Upravo oni nerviraju investitore i podrivaju poverenje u jedinstvenu valutu Starog sveta, kaže Dmitrij Smislov.
Postoji još jedan problem – vlasti EU treba da poboljšaju mehanizam funkcionisanja Evropskog valutnog saveza. Zato zemlje treba da se dogovore i da centralizovano formiraju svoje državne budžete. Istovremeno, treba stvoriti mehanizam za stalnu pomoć državama, koje su zbog nekih objektivnih razloga primorane da pribegnu ovoj pomoći.
Međutim, nije sve tako jednostavno. Čak ni stvaranje fonda uzajamne pomoći u iznosu od 750 milijardi evra 2010. godine nije proteklo bez skandala. Neke zemlje su otvoreno zajavile da ne žele da spasavaju previše rasipne susede. A dok su se Evropljani svađali, Kina je povećavala zlatne i valutne rezerve – plus 19 procenata 2010. i čak je počela da otkupljuje dugove zemalja EU. A to je samo pojačalo ulogu juana. Nisu zaostajale ni SAD. Vašington povećava značaj dolara, puneći tržište likvidnošću i prodajući stranim investitorima stalno nove i nove obligacije. I teško da će Francuska, bez ozbiljne podrške od strane drugih članova „velike dvadesetorke“ – moći da promeni tu situaciju.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © SXC.hu/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















