EU je jednostavno prespavala kataklizme u arapskom svetu
Ministri inostranih poslova zemalja Evropske Unije, koji su u ponedeljak zasedali u Briselu samo su potvrdili ono što je i bez toga bilo očigledno. Političari su zbunjeni, ne znaju kako da se ponašaju u situaciji tektonskih potresa u arapskom svetu. Nema ni odgovarajućih recepata za zaustavljanje bujice izbeglica, koja nadire iz Severne Afrike. Situaciju zaoštrava pretnja libijskog lidera Gadafija da će otvoriti granicu za ilegalce, ako Evropa počne da podržava protestante.
Ništa osim uopštenih fraza, poziva na miran dijalog i poštovanje čovekovih prava od foruma 27 čelnika evropske diplomatije svet nije čuo.
Problem razmatra analitičar Sergej Guk, pozvani stručnjak – Aleksej Kuznjecov, rukovodilac Centra za evropska istraživanja IMEMO.
Kancler Angela Markel je još jednom izrazila mišljenje, rasprostranjeno među političarima, kako da se zaustavi najezda migranata u EU.
„Što se tiče izbeglica, koje pokušavaju da stignu u Evropu preko Lampeduze, želim da kažem da ne mogu svi oni koji ne žele da ostanu u Tunisu da dođu u Evropu. Moramo da vodimo zajednički dijalog na temu kako možemo da pomognemo i učvrstimo državni pravni poredak u Tunisu, na koji način Evropa može da pomogne. Jer, naš cilj je da se problemi rešavaju u njihovoj domovini, da se ljudima da perspektiva i samim tim šansa za život u svojoj domovini“.
Idealna varijanta. Samo što će za njenu realizaciju biti potrebno mnogo godina podvižničke aktivnosti, a da ne govorimo o finansijskim žrtvama. Jedni predlažu plan: da se hermetički zatvore granice Evropske Unije. Humanisti, naprotiv, agituju za slobodno prihvatanje svih onih koji to žele. Čim bi se to objavilo Evropa bi bila preplavljena bujicom žednih i stradalnika iz cele Afrike. Kao što je poznato, nema potpuno bezizlaznih situacija. Najčešće se mora birati između većeg i manjeg zla. Mišljenje Alekseja Kuznjecova, rukovodioca Centra za evropska istraživanja IMEMO.
„U principu, ova situacija je odavno zrela. EU, obuzeta svojim unutrašnjim reformama, širenjem na Istok, nije se posebno zamišljala nad pretnjom koja je nastajala na južnom Mediteranu. EU je prosto prespavala u suštini tako revolucionarne događaje. Sad, uhvativši se za glavu, pokušava nešto da preduzme.
Prirodno, trenutno je najjednostavnije da se zadrži talas izbeglica. Ali u dugoročnoj perspektivi to ne deluje. Sad mora postojati brana, makar i kratkotrajna, da se ove izbeglice u EU ne bi našle u nekim antisanitarnim logorima“.
Međutim, ne preostaju druge varijante osim izbegličkih logora, u istoj ovoj Italiji. Po podacima nemačkog «Süddeutsche Zeitung», pre nedelju dana na ostrvo Lapeduza iskrcalo se preko pet hiljada Tunižana. I oni i dalje pristižu. Brisel zasad pomaže samo novčano, a ni to nije velika pomoć.
Pre tri godine u Parizu je pompezno proslavljeno stvaranje Mediteranskog saveza. Pod jednim krovom našlo se 27 zemalja EU i 16 s južnog Mediterana. Program saradnje je bio zadivljujući – od energetike do problema ilegalne migracije. Međutim, svečanosti su prošle, a savez je, kao što često biva, lagano padao u zaborav. U svakom slučaju, u razvoju eksplozivne situacije na Bliskom Istoku i afričkom kontinentu on nije odigrao nikakvu ulogu.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















