Revolucija u Libiji – šok za naftno tržište
Nemiri u Libiji uznemiravaju učesnike naftnog tržišta. Za barel sirovine marke Brent već nude preko sto dolara, a cena lake zapadnoteksaške nafte već je premašila 116 dolara. Trejderi se plaše potpune obustave ekspluotacije nafte u Libiji i pojave deficita. Eksperti već prognoziraju: ako sukob Gadafija sa pobunjenicima potraje još izvesno vreme, cene će skočiti do 200 dolara.
Realizuje se najmračnija prognoza analitičara, data još za vreme revolucije u Tunisu. Nemiri obuhvataju nove i nove regione Bliskog Istoka i Severne Afrike, podižući cene nafte. Toliko crno zlato nije koštalo od predkriznog avgusta 2008. godine. Libija zauzima osmo mesto po obimu eksploatacije nafte među članovima OPEKA. Pre nereda u zemlji svakog dana svakodnevno je proizvođeno preko milion i po barela dnevno – skoro 2% svetske proizvodnje. U toj situaciji kotiranje sirovine nastaviće da se kreće nagore, uveren je zamenik načelnika analitičkog odeljenja investicione kompanije Grandis Kapital Timur Hajrulin.
Ovaj region igra prilično važnu ulogu u isporukama nafte svetskom tržištu. Na OPEK otpada 30%, a ostale zemlje nisu u stanju da uvećaju proizvodnju u operativnom režimu. I zato, ako se neredi pogoršaju, moguć je dalji skokovit rast i nivo od 120-130 dolara sasvim je dostižan. Tržište reaguje na pretnje Gadafija da će minirati cevovode. Postoji rizik od izbijanja nereda u drugim zemljama regiona.
Svoj rad u Libiji već su obustavile najveće naftne kompanije sveta: BP, Eni, Total, Statoil, Šel. Vlasti EU hitno traže alternativne isporučioce. Pri čemu ne samo nafte, već i gasa. Italija je već morala da zameni libijsko plavo gorivo norveškim. Mogući deficit ovog vida sirovine izazvao je rast cena na spot tržištu. Ako se tendencija sačuva, svet očekuje još jedno usporavanje ekonomskog napretka i čak drugi talas krize, upozorava Timur Hajrulin.
U najvećoj meri rast cena negativno će se odraziti na uvoznike nafte – SAD, Evropu i zemlje u razvoju kao što su Kina i Indija. I pošto su one lokomotive rasta svetske ekonomije, prilikom uvećanja cena nafte, temo razvoja ekonomija ovih zemalja može da bude usporen. I nesumnjivo konačni uticaj će biti negativan za svetsku ekonomiju. Posebno uzimajući u obzir to što već sada, uz tekuće cene, od dva do pet odsto svetske ekonomije troši se na kupovinu nafte.
Druge zemlje OPEK-a mogle bi da kompenzuju deficit nafte zbog nereda u Libiji, ali kartel za sada ne smatra situaciju kritičnom. Izvoznicima rast cena samo ide na ruku. Upravo naftnim novcem vlasti zemalja Severne Afrike i Bliskog Istoka pokušavaju da ugase iskre revolucije. Faktički za to plaćaju SAD i EU, koje se tako aktivno zalažu za razvoj takozvane demokratije i smenu trenutnih režima u zemljama regiona. Šta će se desiti sa tržištem, ako eksplodira situacija u Saudijskoj Arabiji ili Arapskim Emiratima – eksperti ne žele ni da misle. To će biti katastrofa strašnija od naftne krize 1973. godine.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















