Rusija i Norveška: dugoročno partnerstvo
Rusija ostaje dosledni pristalica jačanja partnerstva u okviru Saveta država Baltičkog mora. Ovo je izjavio ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov na sastanku sa kolegom iz Norveške Jonasom Garom Sterom u Kaljiningradu.
Sastanak dvojice šefova diplomatija nije slučajno protekao na obali Baltika. Trenutno je Norveška predsedavajući u Savetu država Baltičkog mora. Da podsetimo, osim Norveške u njega ulaze Rusija, Nemačka, Poljska, Švedska, Finska i druge evropske zemlje. Linijom ove organizacije realizuje se čitav niz perspektivnih projekata, i Rusija je zainteresovana za jačanje tako važnog mehanizma, podvukao je Sergej Lavrov. U toku razgovora ministri su takođe razmotrili saradnju u okviru Arktičkog saveta, Saveta Evroarktičkog regiona, linijom Severne dimenzije.
Interesovanje za osvajanje Arktika, i u prvom redu za njegove prirodne resurse, industrijske i saobraćajne mogućnosti, u poslednje vreme značajno je skočilo. Arktičke države – Rusija, SAD, Kanada, Danska i Norveška, već odavno konkurišu za ovaj region. Ipak Rusija poziva da se iz njega ne napravi polje geopolitičkih bitaka, već platforma za raznovrsnu naučnu i ekonomsku saradnju.
Dostizanje čitavog niza sporazuma između presednika Rusije Dmitrija Medvedeva i norveškog premijera Jensa Stoltenberga 2010. godine završilo je protivrečnu etapu u odnosima zemalja i stvorilo osnovu za dalju perspektivnu saradnju u Arktičkom regionu. Tako smatra rektor Severnog Arktičkog federalnog univerziteta Jelena Kudrjašova.
2011. godina je posebna za Rusiju i Norvešku. Obeležavamo 300-godišnjicu Mihaila Lomonosova – naučnika, enciklopediste, koji je govorio da će se bogatstvo Rusije uvećavati na račun Sibira i hladnih mora. On je mnogo učinio za razvoj i istraživanja Arktika. A kod Norvežana to je 150-godišnjica Fritofa Nansena, poznatog i straživača Arktika i političkog poslenika. Ova godina je započela pod zastavom dva jubileja. Smatram da stojimo na pragu nove etape razvoja odnosa između zemalja. I u pogledu osvajanja Arktika i u pogledu saradnje u nauci, obrazovanju, razvoju infrastrukture, ekspluatacije nafte i gasa.
Rusija i Norveška nesumnjivo konkurišu na svetskom energetskom tržištu. Pri tome zemlje imaju davnašnje čvrste veze, čije jačanje će za njih biti krajnje korisno, smatra rukovodilac Centra za ekonomska istraživanja Instituta za globalizaciju i socijalna kretanja Vasilij Koltašov.
Oni se suočavaju sa konkurencijom sa juga, odakle idu isporuke gasa po nižim cenama. I to brine Rusiju i Norvešku, stvara uslove za građenje prijateljskijih odnosa, zajedničko rešavanje problema efikasnije kontrole tržišta u perspektivi. Drugi momenat je skupa i rizična, uzimajući u obzir pad potrošnje energije u EU, razrada severnih pomorskih teritorija, ekspluatacija prirodnih resursa u toj zoni. Sasvim je moguće zajedničko osvajanje resursa, konsolidacija komercijalnih napora. Osim naftne i gasne saradnje između Rusije i Norveške postoji i problem ribnih resursa.
Da podsetimo, potpisivanjem prošle godine sporazum o razgraničenju pomorskog prostanstva i saradnji u Barencovom moru označen je kraj skoro pedesetogodišnjeg teritorijalnog spora. Sada su napori državnih organa i biznisa koncentrisani ne na utvrđivanje pripadnosti pojedine pomorske deonice, već na dalji razvoj ribolova i zajedničku razradu Štokmanovskog nalazišta u Barencovom moru, 500 kilometara severnije od Murmanska.
- Izvor
- Golos Rossii, © kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















