„Ni da ni ne“ na nemački način
Nemačka skoro da je poslednja zemlja Zapada, koja je protiv zabrane letova nad Libijom, a kasnije je odustala od učešća u operaciji „Odisejeva zora“. Njen predstavnik u SB OUN, kao i predstavnik Rusije, uzdržao se od glasanja za rezoluciju o vojnoj operaciji na severu Afrike. Čime je dirigovan taj stav, i kakve se debate vode oko toga u samoj zemlji? Iz Nemačke javlja dopisnik „Glasa Rusije“ Anastasija Aleksandrova.
Poslednji spoljnopolitički koraci Nemačke su izazvali nedoumicu u EU i NATO-u. A u društveno političkim krugovima zemlje su se povele ozbiljne diskusije.
Sve se to dešava na pozadini dva veoma važna unutrašnja događaja. Prvo, u vladajućoj crno-žutoj koaliciji (Demohrišćanskog saveza i Slobodnih demokrata) započela je kriza. Drugo, na jugu Nemačke su u toku izbori, od čijih će rezultata zavisiti buduća konfiguracija političkog rukovodstva republike. I čak, moguće, da će odlučiti o sudbini Angele Merkel. Tako da se odluka Berlina po pitanju Libije može tumačiti kao neka vrst pacifičkog gesta adresovan biračima. Nemci su veoma osetljivi kada se radi o spoljnoj politici nakon sumnjivih rezultata vojne intervencije na Balkanu, u Avganistanu i Iraku. Situaciju komentariše ekspert za Bliski Istok, profesor Tibingenskog univerziteta Oliver Šlumberger:
Ako uporedimo spoljnopolitičke stavove Nemačke i Rusije, postaje očigledno da je u Nemačkoj sasvim drugi prilaz prema libijskom pitanju. Savezna republika Nemačka predstavlja svoju spoljnopolitičku liniju kao da je osnovana pre svega na moralu. Ja ne verujem da je to zaista uvek tako.
Danas je već očigledno da Evropa još jednom skreće s kursa političke stabilnosti, i, slikovito govoreći, „zora“ nakon takve „odiseje“ nije nimalo bliska. Glavnu ulogu u ovoj situaciji može da odigra Rusija, govori Oliver Šlumberger:
Situacija je veoma komplikovana, i zato je predlog Dmitrija Medvedeva da posreduje u mirovnim pregovorima sa Libijom veoma konstruktivan i za samu Nemačku. Tim pre, ako se pozove i Turska kao član NATO i muslimanska zemlja, i možda još neki četvrti partner. U takvoj varijanti i Rusija, i Nemačka i Turska bi mogle da postanu konstruktivne posredničke zemlje.
„Ni da ni ne“ berlinskog kabineta po pitanju Libije ima još jednu veoma važnu posledicu za Nemačku. Eksperti ne odbacuju mogućnost da će pitanje o stalnom mandatu Nemačke u SB OUN biti odloženo na duže vreme.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















