Tajne paukova ili pancir od paučine
Ruski naučnici rade na stvaranju supermaterijala – veštačkog analoga paučini. Na državnom Institutu za genetiku RAN već su razrađene niti uporedive sa pravom paučinom.
Radi se o tome što je paučina neprevaziđeni materijal. Ona liči na najlon po elastičnosti i vezivnosti, na staklo po jačini, a po čvrstoći prevazilazi čelik. Proračuni pokazuju da bi nit paučine debljine olovke mogla da zaustavi avion u letu!
Čovek je video u prirodi i kopirao mnogo zanimljivog po sebe. Ali tako složeni proces kao ispredanje paučine za sada ne može da se ponovi. Ovaj složen zadatak naučnici sada pokušavaju da reše pomoću biotehnologija. Na Institutu za gentiku pošlo im je za rukm da sintetišu dva gena paučine, odgovorna za proizvodnju belančevina. Ovi geni su bili uvedeni u ćelije bakterija i kvasca, govori šef laboratorije za inženjeriju belančevina Vladimir Boguš.
Isto kao što je genom čoveka dešifrovan, tako su mnogi genomi dešifrovani i postavljeni na Internetu. Uzeli su ovu doslednost, preradili, sintetisali veštačke komade, zatim ih zalepili i dobili gen u evrpuveti. On nije u potpunosti isti kao u prorodi. Teškoća je u tome što je to teška belančevina, jedna od najvećih u prirodi, i nju je teško konstruisati. Ali to nam je pošlo za rukom. Osim toga, naučili smo da pravimo i veštačku paučinu. Propuštamo rastvor kroz tanki kapilar i u alkohol i struja rastvora se odjednom pretvara u pravu paučinu. Ona je negde dva-tri puta gora od prirodne, ali i to je veliko dostignuće, zato što je prirodna samo savršenstvo!
Ruski genetičari su se ubedili da je veštačka belančevina, dobijena u laboratoriji, univerzalni biokompatibilni materijal za medicinu. Od njega se mogu praviti folije za lečenje opekotina, veštačka koža, hidrogel za regeneraciju organa, malene kuglice veličine mikrona za transport lekova, porozne supstance koje mogu da zamene kosti, mišiće, meka tkiva.
Belančevina paučine danas je predmet posebnog naučnog interesovanja u mnogim zemljama, kaže Vladimir Boguš, na primer na Kalifornijskom univerzitetu grupa naučnika vezanih za vojnu tematiku razrađuje pancir od paučine.
U principu to bi bila dobra varijanta za pancir, zato što je on jak, energetska eksplozija je vrlo visoka. Podrazumevalo se da se od belančevine mogu praviti niti, one se mogu plesti i zatim namotavati na neki kostur, na primer, titanijumski. Takva konstrukcija pancira bi mogla da postoji. I što je najvažnije, on bi bio pri tome vrlo lak.
Ljudi od davnina pokušavaju da naprave tkaninu od paučine. Još u 16. veku u Nemačkoj seljanke su tkale od nje trake. U 18. veku vešte francuske zanatlije su pravile od paučine rukavice i čarape na poklon kralju. U Novoj Gvineji od paukove mreže pravili su kape za kišu. A u Polineziji nit zlatnog pauka ribari do danas koriste da navuku udicu. Pauci kojih u prirodi ima 35 000 vrsta, žive svuda – na zemlji, u vodi, na planinama, na svim širinama i visinama, i svuda pletu svoje lovačke mreže od paučine. One imaju mnogo neobičnih svojstava. Tako u elastične se stežu za čitavu trećinu svoje dužine, a zatim se ponovo smanjuju do prvobitne veličine. Pogubno deluju na bakterije i gljivu buđi, tačnije imaju svojstva antibiotika. Predmet obešen na vlakno može dugo da se okreće i pri tome ono se neće umrsiti.
Ali za sada naučnicima ne polazi za rukom da reprodukuju taj supermaterijal. Tako da se ne zna da li će se uskoro pojaviti pancir od paučine.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/Andrea Kirkby/cc-by-nc/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- istraživanje
- medicina
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















