Početna stranica > Novosti

Moskva poziva da se ubrza rad na konvenciji o pravnom statusu Kaspijskog mora

Moskva poziva da se ubrza rad na konvenciji o pravnom statusu Kaspijskog mora
27.04.2011. god.

Projekat Konvencije o pravnom statusu Kaspijskog mora treba da bude razmotren na jesenjem samitu u Moskvi kaspijskih država, izjavio je predstavnik MIP-a RF Aleksandar Golovin na sednici radne grupe zamenika šefova spoljnopolitičkih resor kaspijskih država – Azerbejdžana, Rusije, Irana, Kazahstana i Turkmenistana.

Do 1991. godine Kapijsko more je bilo podeljeno dogovorom između SSSR i Irana. Posle raspada SSSR iskrsli su problemi oko pravnog statusa. Počeli su pregovori koji se nastavljaju do današnjeg dana. Tri samita – u Ašhabadu 2002 godine, u Teheranu 2007 i Bakuu 2010 godine – približila su stavove, ali do konačnog sporazuma nije došlo.

Na današnji dan su samo Rusija, Azerbejdžan i Kazahstan potpisali bilateralne sporazume koji regulišu podelu dna severnog dela mora. Ali i među njima je ostalo nerešeno pitanje korišćenja akvatorije. Iran sa svoje strane predlaže jednostavno rešenje: podeliti more na pet jednakih delova. Baku se ne slaže. Razlog su bogati resursi nafte. Astana je takođe protiv. Jer tako će se zalihe nafte Irana uvećati dva i po puta. Traži se kompromis. Odsustvo pravnog statusa koči razvoj naftnih projekat – i nacionalnih i zajedničkih. Zato Rusija insistira na ubrzanje razrade Konvencije.

Radi se o ogromnim ekonomskim gubicima. Da bi se oni izbegli važno je maksimalno približiti stavove strana, smatra vodeći naučni saradnik odeljenja Kavkaza Instituta ZND Feliks Stanevski:

Zainteresovani smo za to da se ti sporazumi tiču što većeg broja zemalja. To znači da je nama potreban sporazum koji će zadovoljiti i Kazahstan, i Turkmeniju, i Azerbejdžan, i Iran. Odnosno, za nas je veoma važna stabilnost samog sporazuma. Ako on bude odgovarao interesima većine kaspijskih država, to nas neće zadovoljiti.

Naravno, nije lako deliti dno Kaspijskog mora. Ali postoje i resursi vode, koji nisu ništa manje bogati nego podvodni izvori nafte. Dovoljno je setiti se jesetre. Postoji sporazum o moratorijumu ulova jesetre. Osim toga na prošlogodišnjem samitu u Bakuu je potpisan Sporazum o saradnji u bezbednosnoj sferi na Kapijskom moru. To je svedočanstvo razvoja uzajamne saradnje pet zemalja. A znači da postoji nada za određenje pravnog status najvećeg jezera na svetu. Odlučujući može biti samit u novembru ove godine u Moskvi. Predsednici imaju nameru da upravo tada stave tačku na ovo teško pitanje.



  • Izvor
  • Golos Rossii, © Kollaž «Golos Rossii»/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA