Tuzla: Pomen za stradale u koloni (Video)

Skup, kojim će biti obilježeno 19 godina od napada na kolonu vojnika JNA, biće organizovan na Brčanskoj malti, mjestu gdje se zločin desio.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Tuzlanskog kantona potvrđeno je da pripreme za održavanje pomena pripadnicima JNA teku prema utvrđenom operativnom planu.

Prema Programu obilježavanje godišnjice stradanja vojnika, u 8.00 časova ispred zgrade Skupštine opštine Bijeljina predviđeno je okupljanje, a potom će kolona od tri autobusa krenuti prema Tuzli. Na mjestu stradanja vojnika biće organizovana mirna šetnja do Brčanske malte, gdje će biti obavljen vjerski pomen.

U 12.00 časova na groblju Pučile u Bijeljini, gdje je sahranjen najveći broj vojnika ubijenih u "tuzlanskoj koloni" biće služen parastos, položeni vijenci, a potom jepredviđeno obraćanje zvaničnika.

Krivica?

Prema do sada obrađenim podacima koje su vlasti RS dobile od pravosudnih institucija Srbije, koja je za ovaj slučaj vodila sudski proces poznat pod nazivom "Jurišić", utvrđeno je da je u napadu na kolonu JNA stradalo ukupno 200 vojnika, od čega 59 smrtno, dok su ostali bili ranjeni ili zarobljeni.

Napad na 92. motorizovanu brigadu, koja se povlačila iz kasarne "Husinska buna" sa oko 200 vozila i oko 600 starješina i vojnika, izveli su 15. maja 1992. godine pripadnici lokalne Teritorijalne odbrane i policije, uz pomoć paravojne formacije "Zelene beretke".

Da je napad na kolonu JNA unaprijed dobro planiran i pripreman pokazale su zapreke na putevima, kopanje rovova, izrada zaklona, isturanje ježeva na put i izvlačenje nagaznih mina na kanapu. Napad na kolonu JNA tada je u direktnom prenosu prikazan na tuzlanskoj lokalnoj televizijskoj stanici.

Na audio zapisima zabilježeno je kako dežurni u Operativnom štabu javne bezbednosti Tuzla Ilija Jurišić naređuje napad na kolonu navodeći pritom i komande kao što su "pucaj" i "ne dovodi". Jurišić je uhapšen u Beogradu po optužnici Tužilaštva za ratne zločine i osuđen je 28. septembra 2009. godine na 12 godina zatvora zbog upotrebe nedozvoljenih metoda borbe, ali je ta presuda kasnije ukinuta.

Tužilaštvo BiH objavilo je u decembru 2009. godine da je prekinulo istragu protiv tadašnjeg gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih u slučaju "tuzlanska kolona".

Haški istražitelji, koji su 2003. godine predmet "Tuzlanska kolona" ustupili Sudu BiH, zaključili su da ima dovoljno dokaza za pokretanje istrage protiv devet osoba. Među njima su na prvom mjestu tadašnji komandant lokalne TO Enver Delibegović, bivši načelnik stanice javne bezbednosti Mehmed Bajrić i njegov zamenik Muhamed Brkić, kao i komandant inžinjersko-diverzantske jedinice TO Faruk Prcić.

Haški tribunal je u slučaju "tuzlanska kolona" za četiri osobe dao oznaku "A", što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da se te osobe procesuiraju.