"Tuzlanska kolona": Pantelija i Đoka ruku pod ruku

Osim članova porodica nastradalih vojnika i preživjelih učesnika "tuzlanske kolone", pomenu u Tuzli prisustvovaće ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić, predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz, rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženje nestalih lica RS Staša Košarac, predsjedik i potpredsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeljko Mitrović i Boro Peulić, predstavnici Skupštine opštine Bijeljina, opštinskih boračkih organizacija i udruženja nestalih.

Đokić je rekao novinarima u Bijeljini da Odbor Vlade RS za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova ove godine stradanje pripadnika JNA u Tuzli po drugi put obilježava na Brčanskoj malti, mjestu gdje se taj tragični zločin i dogodio 15. maja 1992. godine.

"Lično mislim da je odnos kantonalnih vlasti u Tuzli prema obilježavanju ovog događaja bitno drugačiji nego što je bio prošle godine. Vidjećemo na licu mjesta kako će to sve izgledati. Ono što mi se ne dopada jeste da se ovom prilikom moraju angažovati velike bezbjednosne snage kao preventiva sprečavanju incidenata ili nekih težih oblika narušavanja javnog reda i mira", naglasio je Đokić.

To znači, istakao je Đokić, da još postoji nespremnost ljudi kako u samoj Tuzli tako i u Kantonu da se suoče sa istinom o ovom teškom zločinu i da prihvate da ljudi mogu i moraju pristupiti mjestu zločina i odaju počast nevino stradalim ljudima.

"Republika Srbska neće prestati da brine o ovom događaju, vječno ćemo se sjećati nevino stradalih vojnika u tom teškom i užasnom zločinu, a istovremeno nećemo prestati da se borimo odlučno koliko god možemo da se istina sačuva od zaborava i da djelujući putem istine vršimo pritisak na pravosudne institucije bilo kog nivoa da procesuiraju odgovorne za ovaj težak ratni zločin za koji do sada niko nije zvanično odgovarao, a očito je poznato i ko su bili organizatori i nosioci cijele organizacije zločina, odnosno nalogodavci i izvršioci", zaključio je Đokić.

Prema Programu obilježavanje godišnjice stradanja vojnika, na mjestu zločina biće organizovana mirna šetnja do Brčanske malte, gdje će biti obavljen vjerski pomen.

U 12.00 časova na groblju Pučile u Bijeljini, gdje je sahranjen najveći broj vojnika ubijenih u "tuzlanskoj koloni" biće služen parastos, položeni vijenci, a potom je predviđeno obraćanje zvaničnika.

Prema do sada obrađenim podacima koje su vlasti RS dobile od pravosudnih institucija Srbije, koja je za ovaj slučaj vodila sudski proces poznat pod nazivom "Jurišić", utvrđeno je da je u napadu na kolonu JNA stradalo ukupno 200 vojnika, od čega 59 smrtno, dok su ostali bili ranjeni ili zarobljeni.

Napad na 92. motorizovanu brigadu, koja se povlačila iz kasarne "Husinska buna" sa oko 200 vozila i oko 600 starješina i vojnika, izveli su 15. maja 1992. godine pripadnici lokalne Teritorijalne odbrane i policije, uz pomoć paravojne formacije "Zelene beretke".

Prema sporazumu o mirnom povlačenju JNA sa teritorije BiH, a na osnovu dogovora komandanta kasarne pukovnika Mileta Dubajića i lokalnih vlasti, evakuacija je trebalo da počne u 15 časova, ali su lokalne vlasti iscenirale spor oko predaje dijela naoružanja TO Tuzla.

Kasnije će se ispostaviti da je to bio dio plana za razmještanje snajperista na pravcu povlačenja JNA i mjestu zasjede.

Da je napad na kolonu JNA unaprijed dobro planiran i pripreman pokazale su zapreke na putevima, kopanje rovova, izrada zaklona, isturanje ježeva na put i izvlačenje nagaznih mina na kanapu. Napad na kolonu JNA tada je u direktnom prenosu prikazan na tuzlanskoj lokalnoj televizijskoj stanici.

Na audio zapisima zabilježeno je kako dežurni u Operativnom štabu javne bezbjednosti Tuzla Ilija Jurišić naređuje napad na kolonu navodeći pritom i komande kao što su "pucaj" i "ne dovodi". Jurišić je uhapšen u Beogradu po optužnici Tužilaštva za ratne zločine i osuđen je 28. septembra 2009. godine na 12 godina zatvora zbog upotrebe nedozvoljenih metoda borbe, ali je ta presuda kasnije ukinuta.

Tužilaštvo BiH objavilo je u decembru 2009. godine da je prekinulo istragu protiv tadašnjeg gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih u slučaju "tuzlanska kolona".

Haški istražitelji, koji su 2003. godine predmet "Tuzlanska kolona" ustupili Sudu BiH, zaključili su da ima dovoljno dokaza za pokretanje istrage protiv devet osoba. Među njima su na prvom mjestu tadašnji komandant lokalne TO Enver Delibegović, bivši načelnik stanice javne bezbednosti Mehmed Bajrić i njegov zamenik Muhamed Brkić, kao i komandant inžinjersko-diverzantske jedinice TO Faruk Prcić.

Haški tribunal je u slučaju "tuzlanska kolona" za četiri osobe dao oznaku "A", što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da se te osobe procesuiraju.