Putin i Buš neće staviti tačku na pitanje PRO
Predsednici Rusije i SAD na susretu u Sidneju u okviru samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje razmotriće problem skopčan sa planovima Vašingtona da instalira u Evropi elemente PRO, ali neće staviti tačku na taj problem, izjavio je pomoćnik sefa ruske države Sergej Prihotko.
“Mi ne postavljamo takav zadatak – da se stavi tačka na taj problem. Mi smo postavili zadatak da stimulišemo aktivni dijalog na tu temu uz učešće vojnih i političkih eksperata zato što je talas pitanja SAD objektivno kudikamo veći – logika ruskog razmišljanja razumljivija je ekspertima” – istakao je kremaljski predstavnik. SAD planiraju da instaliraju radar PRO u Českoj i protivrakete u Poljskoj, motivišući to opasnošću koja dolazi od strane Irana. U Rusiji smatraju argumente SAD neubedljivim i instaliranje PRO u blizini ruskih granica ocenjuju kao opasnost po svoju nacionalnu bezbednost. Prihotko je ponovo označio poziciju Vašingtona kao “malo fundiranu”.
S druge strane, istakao je on, nije taktički niti je celishodno da se SAD sateruju u ćorsokak. Po mišljenju kremaljskog predstavnika, Džordž Buš jednostavno ne može kazati da je Vašington promenio mišljenje u pogledu instaliranja PRO. “Zato ako i bude nekakve modifikacije (pozicije u odnosu na PRO) kod Amerikanaca ona neće biti trenutna niti ce biti reskog karaktera. Zapravo, mi se i ne zalažemo za to. Mi odgovor imamo, nemamo čega da se plašimo” – podvukao je Prihotko. On je takođe napomenuo, da ce se 15. septembra održati susret eksperata na tu temu. U toku prve runde u SAD delegacije su razmenile mišljenje “po pitanjima” koja dotiču aspekte strana na opasnosti koje proističu od sirenja balističkih raketa i oružja za masovno uništavanje, imajući u vidu inicijativu sefa ruske države.
Predsednik Rusije Vladimir Putin je na susretu u Hajligendamu u junu predložio predsedniku SAD Džordžu Bušu zajedničko korišćenje Gabalinske radarske stanice za potrebe PRO, koju Rusija iznajmljuje od Azerbajdžana. Po mišljenju ruske strane, to bi omogućilo SAD da odustane od planova razmeštanja elemenata sistema protivraketne odbrane u Českoj i Poljskoj. Na susretu sa Bušom u Kenebankportu 2. jula sef države je izneo novu inicijativu predloživši da se zajedno sa SAD koristi ne samo radarska stanica u Gabali, već i stanica za upozoravanje na raketna lansiranja koja se gradi na jugu Rusije.
Po rečima Prihotka, predsednici Rusije i SAD takođe ce razmotriti međunarodna pitanja, pored ostalog situaciju u Iraku i problem Kosova. Takođe će se razgovarati i o budućim rusko-američkiom odnosima. “Posle dolaska na vlast republikanaca nastupila je pauza od praktično osam ili devet meseci” – kazao je Prihotko i podvukao značaj da se ne ponovi situacija u narednoj godini kada ce se u Rusiji i SAD održati izbori za predsednika države.
Vladimir Putin i Džordž Buš su već razmatrali taj problem na svojim prethodnim susretima i naglašavali neophodnost kontinuiteta dijaloga dve zemlje. Kremaljski predstavnik nije naveo vreme susreta dvojice predsednika, naglašsivši da to nije usaglašeno, ali ne iz političkih, već tehnoloških razloga. Odgovarajući na pitanje hoce li susret Vladimira Putina i Džordža Buša biti poslednji u svojstvu lidera dve zemlje, Prihotko je kazao: “Vreme će pokazati. Verovatno ne poslednji, već završni”.
- Izvor
- Ria
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















