Početna stranica > Novosti

Šlag morskog reketa

Šlag morskog reketa
15.06.2011. god.

Još jedna u nizu konferencija o borbi s piratstvom otvorena je u sredu u Hamburgu. Brodovlasnici, osiguravajuća društva i  firme za zaštitu razmeniće tužna razmišljanja o neiskorenjivosti savremenog morskog razbojništva. Užasavaće se porastom broja napada pirata. Pozvaće vlade da napokon preduzmu efikasne mere o iskorenjivanju zla. Moguće je da će doneti neku rezoluciju. I razići će se – do novih susreta.

Nema broja pretećim rezolucijama Saveta bezbednosti OUN i vladinim izjavama, koje prete kako će svi zajedno pretvoriti u prah sledbenike „veselog Rodžera“. U praksi stvari nisu došle čak ni do stvaranja  jedinstvenog međunarodnog koordinacionog i komandnog centra. I teško da objašnjenje uzroka treba tražiti samo u indiferentnosti političara.

Sve je počelo od toga što su veliki, uglavnom zapadni ribari istrebili ribu u priobalnim vodama Somalije. Unesrećeni lokalni ribari, lišeni izvora za obezbeđenje života takođe su odgovorili pljačkom. I to im se ubrzo svidelo: otkupi za zarobljeni zrnasti teret, tankere, kontejnerske brodove i jahte obilato su nadoknađivali gubitke. Država Somalija, koja je prestala da bude jedinstvena 1991. godine, naravno, nije mogla, a nije ni htela da preduzme bilo kakve kontra mere. Nastala je i učvrstila se oblast prihoda – ubiranje danka od inostranih brodovlasnika.

U svetu kriminala postoje svoji zakoni: ko ne deli s jačima, ne živi dugo. Da li se možda time objašnjava pasivnost vlasti, što razbojnički zanat hrani druge, sasvim legalne strukture? Pitanje je upućeno našem sagovorniku pukovniku Viktoru Litovkinu.

„To jeste tako, ali to je jedna strana pitanja. Iza leđa pirata stoje ogromne organizacije. Jer, oni ne napadaju sve brodove, već one s vrednom robom, za koju dobijaju veliki otkup. Znači, imaju nekog u nekim lukama, trgovačkim firmama, koje znaju kuda će ovaj brod poći, u koje vreme će proći određenom trasom – sve se to koordinira. Odnekud iz Roterdama ili Marselja. Gusari s nekim dele svoje prihode. Pet miliona dolara, koje meštanin dobija za tanker – i da li možda svih pet miliona ostaje kod njega? Novac odlazi nekim ozbiljnim korporacijama.

Druga strana pitanja je: ako neko hoće da pobedi piratstvo, treba da se bavi obalom. Ne Irakom ili Libijom, već Somalijom. Upravo tamo, na obali se sve i dešava. Međutim, time niko ne želi da se bavi. Piratstvo je obostrano koristan biznis, i za jedne i za druge“.

Londonski stručnjaci procenjuju obim godišnjih isplata osiguravajućih kompanija za zarobljene brodove na 340 miliona evra. Ali, ni oni ne ostaju kratkih rukava. Detalji pregovora s piratima su tajna iza sedam pečata, objasnio je stručnjak Mihail Vojtenko, glavni urednik sajta „Morski bilten“. U kojim proporcijama se dele povećani iznosi otkupa između osvajača, posrednika prevoznika gotovine i osiguravajućih društava – nikone zna.

Bolest se ne nalazi spolja, već unutar udruženja brodovlasnika. S njihovom žestokom konkurencijom, koja se može uporediti s borbom za opstanaku džungli. Svako je sam za sebe. Osim toga, delegirajući zaštitu svojih interesa osiguravajućim i čuvarskim kompanijama, oni su izgubili kontrolu njihove delatnosti.

Danas je Somalija u rasparčanom stanju. Sutra mogu da joj se pridruže Jemen i druge zemlje u regionu, koje NATO nepromišljeno „umiruje“. I tada je dopuna redova piratskog udruženja garantovana.



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA