Han Pijesak biježi iz siromaštva
Han Pijesak je oduvjek imao sve što je potrebno za status jedne razvijene opštine izuzev jednog, ali vrlo bitnog faktora - nedostajala je voda, odgovarajuća vodovodna mreža. Sa dovršenjem novog vodovoda, koji se napaja sa izvorišta Štekavac čini se da će razvoj ove opštine smještene u idiličnom ambijentu guste crnorične šume dobiti snažno ubrzanje jer investitori sa svih strana već opsedaju kancelariju načelnika Milana Borovine.
Novi vodovod, naravno, najviše raduje stanovnike koji su zbog nestašica vode i vrlo lošeg stanja gradskog vodovoda izloženi višedecenijskim mukama. Izgradnja nove vodovodne mreže ulazi u završnu fazu i, zadovoljno ističe Borovina, „nikad više u Han Pijesku slavine neće biti suve“. U narednih tridesetak dana, očekuje se da potekne voda kroz nove cijevi, u koje je utrošeno milion KM dobijenih kao kredit iz „Rajfajzen banke“.
Novoizgrađeni vodovod će rešiti problem ne samo grada, već i tri sela - Džimrija, Mrkalja i Brestovače, bezvodna sela u koja je voda odvajkada stizala samo u cisternama. Ni danas nemaju sekundarnu vodovodnu mrežu, za šta će biti potrebno dodatnih 800.000 KM. Borovina računa na razumjevanje u Vladi RS jer bi ostavarenje tog projekta omogućilo vodu u svakoj kući i novi zamah turizma jer niko nije prošao deonicom od Han Pijeska do Krama, a da nije ostao zadivljen ljepotama prirode u bilo koje doba godine. Naravno, reč je o projektu kandidovanom za dobijanje novca iz privatizacije „Telekoma Srpske“, jednom od tri predložena.
- Tek sa izgradnjom ovog dela vodovodnog sistema, dajemo šansu razvoju turizma jer Han Pijesak raspolaže brojnim i značajnim prirodnim resursima - ističe načelnik Borovina napominjući da veći deo stanovništva planinskog gradića, smještenog na magistralnom putu od Sarajeva prema Zvorniku, živi od eksploatacije i prerade drveta i stočarstva.
Uz dvadesetak privatnih pilana, tzv. brenti, u Han Pijesku radi i firma „Drvo art“, zapravo nekadašnje drvno industrijsko preduzeće „Planinsko“ koje nakon privatizacije u vlasništvu izvesnog industrijalca iz Danske. „Planinsko“ se bavi proizvodnjom stolova i izvozi na tržišta zapadne Evrope, a zapošljava šezdesetak radnika, uz tendenciju da zapsli novih 400. Han Pijesak će uskoro imati još jednu fabriku u vlasništvu stranaca, a kako saznajemo, reč je o izvesnom italijanskom industrijalcu iz Firence koji ovde namjerava da proizvodi pelete. Pelete se proizvode od drveta i piljevine, zapravo jedna vrsta ogrijeva koji se koristi za specijalne peći, u Italiji već uobičajen način grijanja. Smatraju se vrlo unosnom investicijom jer je u Han Pijesku jedina fabrika tog artikla na području bivše Jugoslavije.
Borovina napominje da za otvaranje fabrike peleta ima još zainteresovanih stranaca. Reč je o investitoru iz Australije, sa kojim teku pregovori, ali će konačnu riječ, napominje Borovina, dati Vlada RS.
- Ukoliko Vlada pristane da dugoročno garantuje sirovinu, što zahtjeva investitor, Han Pijesak će zasigurno imati još jednu fabriku peleta i to znatno veću - objašnjava Borovina i dodaje da su pelete idealan način da se iskoristi piljevina koja zatrpava privatne pilane ne samo u Han Pijesku, nego na cjelokupnom prostoru Romanije.
- Izvor
- Romanija.net
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















