Šljivančanin prevremeno oslobođen
Šljivančanina su uhapsile i u Hag izručile vlasti Srbije 2003. godine.
U današnjoj odluci, predsjednik Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Patrik Robinson precizirao je da je Šljivančanin u pritvoru u Sheveningenu proveo 2.434 dana i da je dve trećine kazne izdržao zaključno sa 20. junom.
Prema odluci sudije Robinsona, Šljivančanin će biti pušten „čim to bude praktično moguće”.
Usvajajući zahtev odbrane za prevremeno oslobađanje, sudija Robinson konstatovao je da je Šljivančanin izrazio „kajanje zbog strašnih događaja ne samo u Vukovaru, nego i širom bivše Jugoslavije”, i saosećanje sa porodicama žrtava, naročito vukovarskih.
Kako piše u današnjoj odluci, Šljivančanin, međutim, „nije izrazio kajanje za svoje zločine, zato što ne povezuje sudbinu žrtava sa svojim djelovanjem”.
Šljivančanin tvrdi da „njegovo učešće u ratu nije bilo nacionalno motivisano”.
Sudija u odluci navodi i da se Šljivančanin primjerno ponašao u pritvoru, gde je redovno pomagao u biblioteci i bio vrlo uključen u reorganizaciju pritvora u korist svih pritvorenika.
Odluku o prevremenom oslobađanju Šljivančanina, sudije su donele jednoglasno.
Tribunal je Šljivančanina u decembru 2010. osudio na 10 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja mučenja oko 200 hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara u jesen 1991.
Prvi put u istoriji Tribunala, apelaciono vijeće je time, posle vanrednog preispitivanja, ponišstilo svoju prethodnu pravosnažnu presudu kojom je u maju 2009. Šljivančanina osudilo na 17 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja ubistva zarobljenika na Ovčari, 20-21 novembra 2010.
Prvostepenom presudom iz 2007. godine Šljivančanin je bio osuđen na pet godina zatvora, takođe zbog pomaganja mučenja zarobljenika, ali je u konačnoj presudi Tribunal ocenio da je ta kazna bila preblaga i udvostručio je.
Šljivančanin je bio načelnik za bezbednost Gardijske brigade JNA kojom je komandovao Mile Mrkšić. Tribunal je Mrkšića zbog pomaganja zločina na Ovčari pravosnažno osudio na 20 godina zatvora.
Šljivančanin je uhapšen u junu 2003. u Beogradu, a na privremenu slobodu je bio pušten posle izricanja prvostepene presude u decembru 2007.
U pritvor u Sheveningenu vratio se 4. maja 2009, dan uoči izricanja presude kojom je bio osuđen na 17 godina zatvora.
Šljivančanin je ostao u Sheveningenu i pošto je ta presuda bila poništena u decembru 2010. godine.
Nezadovoljstvo u Hrvatskoj zbog oslobađanja Šljivančanina
Vijest o puštanju na slobodu bivšeg oficira JNA Veselina Šljivančanina, osuđenog pred Haškim tribunalom na deset godina zatvora zbog ratnog zločina na Ovčari kod Vukovara, izazvala je danas ogorčenje u dijelu hrvatske javnosti.
„Ovo je sramotna presuda. Još ne mogu da vjerujem da su oni (Haški tribunal) gotovo oslobodili i nagradili čoveka koji je najodgovorniji za zločine u Vukovaru, ali i koji je direktno odgovoran za smrt 200 ljudi na Ovčari”, izjavila je novinarima ratna i sadašnja direktorka vukovarske bolnice Vesna Bosanac.
Predsednik Hrvatskog društva logoraša srbskih koncentracionih logora Danijel Rehak rekao je, kako prenose lokalni mediji, da je reč o sramotnom potezu Haškog tribunala.
Šljivančanin stigao u Beograd
Bivši oficir Jugoslovenske narodne armije Veselin Šljivančanin stigao je danas u Beograd redovonom linijom JAT-a pošto je danas pušten na prevremenu slobodu objavila je novinska agencija Tanjug.
- Izvor
- Frontal.RS
- Tanjug/Beta/ www.frontal.RS
- Povezane teme
- Veselin Šljivančanin
- Haški tribunal
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »








