Fizička aktivnost protiv demencije
Većina naučnika koji proučavaju odnos fizičke aktivnosti i demencije oslanjaju se na izvještaje koje daju sami ispitanici, mada ti izvještaji nisu uvijek pouzdani.
Laura Midlton, iz Naučno-istraživačkog instituta Sanibruk i Univreziteta Vaterlo u Kanadi, kaže da se ljudi jednostavno ne sjećaju što su sve radili. Uz to, neke vrste vježbi navode češće nego druge.
"Izvještaji ispitanika dobri su kada je riječ o trčanju, vožnji biciklom ili tenisu, ali vježbe nižeg intenziteta, poput hodanja ili obavljanja dnevnih kućanskih poslova ne pominju često, a takve bi aktivnosti takođe mogle biti efikasne kada se radi o riziku od kognitivnih problema" - kaže Midltonova.
Kako bi "zaobišla" taj problem, ona mjeri fizičku aktivnost koristeći dvostruko obilježenu vodu, koja sadrži izotopne varijante vodika i kisika.
Akteri u petogodišnjem istraživanju pili su male količine te vode, a kasnijim mjerenjem nivoa izotopa u njihovoj mokraći mogla se izračunati njihova potrošnja energije.
"Ustanovili smo da postoji snažna veza između utrošene energije i rizika od kognitivnih ispada, s tim da je taj rizik kod onih sa višim nivoom utrošene energije bio 90 odsto niži tokom perioda u kom smo pratili ispitanike u odnosu na one čiji je nivo utrošene energije bio nizak," kaže dr. Midlton.
Laura Midlton i njene kolege opisale su rezultate svog istraživanja u onlajn publikaciji koju objavljuje Američko ljekarsko udruženje.
U istoj publikaciji, izašao je još jedan članak o istraživanju koje su proveli naučnici u Francuskoj, proučavajući povezanost između fizičke aktivnosti i demencije na velikoj grupi žena sa faktorima rizika za srčane bolesti, kao što su gojaznost i dijabetes.
U tom istraživanju, žene koje su svakodnevno pola sata hodale ubrzanim tempom imale su manji rizik od kognitivnih poremećaja - prenosi "Glas Amerike".
U komentarima na ovo istraživanje dr. Erik Larson kaže da istraživanja pružaju dodatne dokaze da fizička aktivnost može smanjiti rizik od kognitivnih problema.
"Ljudima nije poznato da tjelesna vježba čini naš mozak zdravijim. Ali, kako svako novo istraživanje detaljnije analizira ovu povezanost na određenim grupama ili koristi različite metode mjerenja - naučna osnova za takvu povezanost postaje sve uvjerljivija" - dodaje on.
Larson navodi da bi se, sa prikupljanjem sve većeg broja dokaza, istraživanja sad trebala usmjeriti na najbolje načine da se ljudi podstaknu da budu aktivni, naročito u kasnijim godinama života.
- Izvor
- Frontal.RS
- SRNA/ www.frontal.RS
- Povezane teme
- Fizička aktivnost
- Demencija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »







